Veštačka inteligencija menja način na koji tražimo informacije na internetu. Umesto liste linkova, pretraživači postaju digitalni savetnici, a borba za pažnju korisnika prerasta u borbu za preporuku algoritma
Odlično se sećam kada sam prvi put čuo za Gugl. Bio sam na novinarskoj obuci za onlajn novinarstvo i gospođa Nora Pol (Paul), koja je i danas veliki ekspert za tu vrstu izveštavanja i korišćenje arhiva, pokazala nam je novi pretraživač koji daje neverovatne rezultate. Naročito nas je impresioniralo dugme I Feel Lucky koje je davalo samo jedan rezultat pretrage, ali koji bi mogao da bude baš ono što tražimo. To je bio i moj prvi susret sa ozbiljnim algoritmom za pretraživanje mada toga tada nisam bio svestan. Narednih meseci promovisao sam Gugl gde god sam stigao, što nije bilo jednostavno među korisnicima Jahua i Altaviste. Bila je 1999. godina, jesen, a Gugl je postojao jedva godinu dana.
Par godina je prošlo, a to moje “otkriće” postalo je globalni glagol. Potom i megakompanija koja je suštinski upravljala našim životima na internetu. Ubrzo više niko ništa drugo nije ni koristio sem nekih sajber hipstera. A i njima se dešava da koriste pretraživače koji su samo maskirani Gugl.
Kompanija je zgrtala pare jer je imala fantastičan poslovni model. Ljudi su lepo plaćali da budu među prvih deset pretraga za određene ključne reči, a kako nije bilo ozbiljne konkurencije, tako su oni sa boljim digitalnim marketinškim budžetom prosperirali i rasli. Onda se pojavio i Fejsbuk, pa Instagram i korisnika su mogli da gađaju u dušu, koju im je sam otvarao.
Ipak, i dalje se komunikacija svodila na ključne reči, a algoritam bi prepoznavao naše potrebe i nudio nam odgovore. Vodeći računa da nam ne podmeće prevarante, jer bi to uništilo poslovni model. Onda se pojavila veštačka inteligencija i sve se okrenulo naglavačke.
Ne znam kako vi, ali ja od Gugla više ne tražim spisak sajtova gde bih mogao da nađem rešenje za neku svoju potrebu koristeći ključne reči. Umesto toga direktno mu se obraćam i to na srpskom jeziku. Umesto pretrage “Lisabon, hotel, downtown, budget” (gde se kao prvi odmah nacrta Booking sa naznakom da se radi o sponzorisanom rezultatu) ja sada Gugl pitam: “Preporuči mi hotel u centru Lisabona od tog do tog datuma, ali da košta oko 100 evra za noć maksimalno”. Odgovor koji dobijam je precizniji, sveden, uz objašnjenje zašto baš ta preporuka i ponudu za još neke sadržaje u okolini koji bi mogli da me zanimaju. Isto postupam i kada tražim vodoinstalatera.
Gugl više nije saobraćajac koji nas upućuje u kom smeru da idemo, već savetnik koji nam brzo pomaže da dođemo do prave informacije. On je lični asistent, a ne samo katalog interneta.
Ali to dramatično menja i poslovni model. Servisi su ranije zakupljivali poziciju na Guglu, što je garantovalo visoku posećenost i dobru konverziju. Sada Gugl prodaje poverenje, a ne najbolje mesto na tezgi. Oni koji tu cenu mogu da plate naći će se u tom prijateljskom odgovoru. I neće biti okruženi desetinama konkurenata. Uz malo sreće, biće jedini ili makar jedan od tri ponuđena izbora sa dobrim obrazloženjem.
Loše po korisnike je što gube uvid u mogućnosti koje postoje. Dobro je što ne gube vreme i što im se nude rezultati koji se mogu smatrati proverenim. Dosad je bilo važno biti prvi, vidljiv i dobro rangiran. U pretrazi VI postaje važno da brend bude pomenut, preporučen ili uključen u zaključak koji korisnik dobija.
Reklama više nije samo link iznad rezultata. Ona mora da postane deo razgovora, preporuka koja se pojavljuje u pravom trenutku. Ali to dramatično povećava uticaj pretraživača. Umesto “neutralnog” servisa on postaje najbliži savetnik koji se bori za naše poverenje. Pod uslovom da uopšte sumnjamo u njega.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Slabo je odjeknula “megaekskluziva” kada je “Informer” objavio tobože finalnu studentsku listu. Jer, neka imena su očekivana, a lista ionako nije ni blizu gotove. “Vreme” detaljno opisuje kako se sprema ta lista
“Ne želim da ja, kao predsednik opozicione stranke, uđem na studentsku listu. Ako su studenti završili listu, to nas ne sprečava da budemo saveznici, da imamo neophodnu koordinaciju”, kaže za “Vreme” poslanik Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije
Poslednjih nedelja psihijatru dr Milutinu Kostiću događa se nešto što pokazuje da je režim spreman i na gore od otkaza. U toku su pokušaji uništavanja profesionalnog kredibiliteta među pacijentima, osporavanje profesionalne etike i dovođenje u sumnju njegove stručnosti
Kada se fizičko nasilje pokaže kao isuviše ogoljena manifestacija sile, više se koriste drugi oblici straha, koji takođe ugrožavaju egzistenciju: gubitak posla, posebno ako osoba izdržava porodicu. Dodatno, strah od ugroženosti proizvodi se ne samo kao direktna pretnja već i kao pretnja od ‘neprijatelja’ koji ugrožavaju zemlju, opstanak srpskog naroda, pravoslavlje i slično
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.