

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Evropa se suočava sa neuobičajenim majskim vrućinama, dok su u Španiji i Francuskoj temperature na mnogim mestima prešle 35 °C. Oboreni su brojni lokalni rekordi, a toplota se širi od Iberijskog poluostrva do severa Evrope
U ponedeljak, 25. maja, u Velikoj Britaniji oboren je rekord star 82 godine.
Naime, tog dana bila je izmerena najviša majska temperatura od kad postoje merenja: 34,8 °C u okolini Londona. Prethodni rekord, zabeležen davne 1944. godine, bio je 32,8 °C u maju, podseća Nikola Zdravković sa portala Klima 101.
Ovaj rekord je posledica jakog toplotnog talasa koji je zahvatio ogromno prostranstvo zapadne Evrope, od Portugala i severa Španije, preko Francuske do juga Engleske.
U Španiji i Francuskoj su temperature na mnogim mernim stanicama prešle granicu od 35 °C, a oboreno je na stotine majskih rekorda.
U pitanju su temperature koje su gotovo 10 °C više od proseka za ovo doba godine – i posledica su pojave „toplotne kupole”, polja visokog pritiska koji je na ovom prostranstvu zarobio topli vazduh, poput lonca na koji je spušten poklopac.
Mada se nalazimo daleko od ovog „lonca”, i u Srbiji je ovih dana postalo naglo toplije.
U Vojvodini, Beogradu i delovima centralne i istočne Srbije, 25. maj je bio prvi tzv. letnji dan ove godine, sa temperaturama preko 30 °C.
Vrućine vladaju gotovo čitavom Evropom, sa izuzetkom južnih delova Balkana: temperature su znatno iznad proseka i u centraloj Evropi (Nemačka, Češka, Mađarska…), u Skandinaviji i Rusiji. Čak su i u Austriji zabeležene temperature preko 30 °C.
Ovakvi toplotni talasi, koji u maju donose vreme koje bi i trebalo da bude retko i usred leta, postaju sve češći i intenzivniji u uslovima klimatskih promena.
Naime, Evropa se zagreva brže od svetskog proseka. A porast prosečne temperature znači da se pomeraju i granice mogućeg kada su u pitanju ekstremi: događaju se vremenske epizode koje nisu bile samo malo verovatne, već često i praktično nemoguće pre samo nekoliko decenija.
Zato se očekuje da će temperaturni rekordi nastaviti da se obaraju u budućnosti – kako oni letnji, tako i tokom proleća, zime, jeseni. A vreme koje je nekada važilo za ekstremno polako postaje normalno i očekivano.
Izvor: Klima 101
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve