img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Krediti

Juriš na kredite: Zašto smo se za godinu dana zadužili 20 odsto više?

01. april 2026, 09:30 M. L. J.
Foto: Uprava carine / Ilustracija
Juriš na kredite
Copied

Dug stanovništva za kredite približio se na kraju februara 2026. cifri od 17 milijardi evra. Za godinu dana povećan je za petinu

Građani Srbije i privreda su samo u poslednja tri meseca prošle godine povećali zaduživanje za gotovo 100 milijardi dinara, što je najveći kvartalni prirast još od 2008. godine i svetske ekonomske krize.

Većem zaduživanju doprinelo je verovatno i što su banke u četvrtom kvartalu 2025. ublažile kreditne standarde za stanovništvo, odnosno za sve dinarske kredite kao i za devizno indeksirane stambene kredite, piše Biznis.rs. Takođe, smanjile su kamatne marže i ublažile zahteve koji se odnose na kolateral i za dinarske i za devizno indeksirane kredite. Jednom rečju, olakšale su zaduživanje.

Rast zaduživanja građana vođen je rastom gotovinskih i stambenih kredita, a doprinele su mu mere koje omogućavaju povoljnije uslove zaduživanja građana sa nižim mesečnim primanjima. Pored toga, rast stambenih kredita potpomognut je i odobravanjem kredita iz državnog programa stambenih kredita za mlade.

Jedan od impulsa ubrzanom zaduživanju svakako je došao i sa strane rasta realnih zarada koji je upravo bio najveći u poslednjem kvartalu prošle godine i iznosio je skoro 10 odsto (9,7 procenata).

Keš krediti najtraženiji

Prema podacima Udruženja banaka krajem februara, dug stanovništva je za godinu dana povećan najviše kod gotovinskih kredita i to za 22 odsto, sa 790 milijardi dinara na 965 milijardi dinara. Cena ovog zaduživanja je u istom mesecu blago povećana – za 0,1 p.p.

U teoriji, rast keš kredita može da ukaže na pad kupovne moći kada služe kao sredstvo da se dopune tekući troškovi ali i na potrošački optimizam kada se lakše poseže za potrošnjom jer se budući izgledi za zarade percipiraju kao povoljni.

Drugi najveći rast kada su u pitanju zajmovi stanovništvu beleži stambeno kreditiranje koje je od febraura prošle godine poraslo za 19 odsto, odnosno sa 700 milijardi dinara na 840 milijardi.

Interesantno je da povećano zaduživanje prati visoka disciplina u servisiranju dugova jer je učešće docnje kod stanovništva za godinu dana smanjeno sa 2,1 odsto na 1,2 procenata. Docnja predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 60 dana.

NBS: Nema zabrinutosti zasada

U Narodnoj banci Srbije za Biznis.rs ocenjuju da u ovom momentu ne postoje razlozi za zabrinutost u vezi sa tempom zaduživanja stanovništva.

„Tom rastu doprineli su efekti našeg prethodnog ublažavanja monetarne politike, sistemsko uređenje nivoa kamatnih stopa izmenama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, program stambenih kredita za mlade, kao i naša supervizorska očekivanja vezana za odobravanje  kredita (uključujući i kredite za refinansiranje) za građane sa nižim primanjima kako bi se očuvao njihov životni standard, što je rezultiralo stopom rasta kredita stanovništvu od 19,5 odsto u prošloj godini”, navode iz srpske centralne banke.

Prema njihovoj oceni, to zaduživanje nije bilo prekomerno i nije imalo negativne posledice ni na cenovnu, ni na finansijsku stabilnost.

„Građani uredno izvršavaju svoje obaveze po kreditima, o čemu svedoči smanjenje apsolutnog iznosa problematičnih kredita, kao i učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu koje se krajem 2025. godine spustilo na novu najnižu vrednost”, ističu.

U odgovoru NBS se navodi da je učešće kredita stanovništvu u BDP-u od 18,6 odsto krajem 2025. niže od prosečne vrednosti ovog pokazatelja za region centralne i jugoistočne Evrope. Inače, rast kredita stanovništvu u 2025. ubrzan je u skoro svim zemljama regiona, uz dvocifrene stope rasta.

„Kada govorimo o kreditima koji su odobreni u skladu sa supervizorskim očekivanjima NBS po povoljnijim uslovima, ističemo da se u skladu s našim očekivanjima, do sada veći deo tih kredita odnosio na kredite za refinansiranje, što je omogućilo da rata za ranije uzete kredite bude niža, dok se oko četvrtine tih kredita odnosilo na nove kredite koji direktno idu na tržište – u potrošnju ili za kupovinu nepokretnosti”, navode iz NBS.

Napominju da je bankarski sektor Srbije dobro kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan, a kvalitet aktive očuvan, kao i da NBS raspolaže instrumentima koje može da aktivira ukoliko proceni da kreditna aktivnost beleži prekomerni rast.

Kredit nije jeftin novac

Direktor BBS Capital Investment Group Vladimir Vasić nedavno je u razgovoru za Biznis.rs kazao da podaci o zaduženosti pokazuju da je kreditna aktivnost i dalje živa i da tražnja za finansiranjem nije stala uprkos višim kamatama nego pre nekoliko godina.

„Struktura u kojoj dominiraju gotovinski i stambeni krediti govori da građani i dalje traže i likvidnost i rešavanje stambenog pitanja, dok kod privrede postoji potreba za obrtnim sredstvima i investicijama, ali uz oprezniji pristup nego u periodu veoma jeftinog novca”, navodi on.

Kada je reč o uslovim zaduživanja, Vasić kaže da su za građane oni danas podnošljiviji nego na vrhuncu ciklusa rasta kamata, ali da nisu laki.

„NBS je stopu držala stabilnom, inflacija se smirila, ali su kamate i dalje dovoljno visoke da mesečna rata ostaje važan filter kreditne sposobnosti. Zato ne očekujem široko pooštravanje uslova preko noći, ali očekujem da banke ostanu stroge kod procene prihoda, zaduženosti i stabilnosti zaposlenja. Drugim rečima: kredit je dostupan, ali nije ‘jeftin novac’”, ocenjuje Vasić.

Izvor: Biznis.rs

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Krediti NBS Zaduživanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Energetska kriza

03.april 2026. N. M.

Crne prognoze: Očekuje se da cena nafte u aprilu nastavi da raste

Zemlje širom sveta sve teže izlaze na kraj sa visokom cenama nafte i gasa. Prognoze Međunarodne agencije za energetiku za april nisu nimalo ohrabrujuće

Tender za EXPO

02.april 2026. I.M.

Kinezi isporučuju 50 električnih autobusa i punjača vrednih 33,2 miliona evra

Nabavka obuhvata 41 solo i 9 dvozglobnih električnih autobusa dužine do 25 metara, sa više od 180 mesta za putnike i tehnologijom skladištenja energije putem superkondenzatora, a kako navode sindikati, vrednost projekta iznosi 33,2 miliona evra

Deponija

Reciklaža otpada

02.april 2026. M. L. J.

Zašto je „E-reciklaža“ iz Niša otpustila 180 radnika

Krenula su otpuštanja u sektoru reciklaže, nakon što je država od 1. januara 2026. ukinula podsticaje za odnošenje otpada u Srbiji. Građani za to vreme - uredno plaćaju eko taksu

Avio-prevoz

02.april 2026. M. L. J.

Drastično poskupljenje kerozina: Za već plaćene avionske karte mogu da vam traže doplatu

Cena goriva za avione porasla je gotovo 100 odsto u poslednjih mesec dana, pa se očekuje da se ova razlika prelije na cenu avio-karata. Avio-kompanije imaju prava da i naknadno dignu cenu, za njih ne važi Zakon o zaštiti potrošača. To automatski pogađa i turističke aranžmane koji uključuju prevoz avionom

Plata

02.april 2026. B. B.

Cena radnog sata u Srbiji skoro tri puta manja od proseka u EU

Od Srbije u Evropi manju cenu radnog sata ima samo Bugarska. Doduše, nema podataka za BiH, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure