Na internetu obično sve počinje sa dobrom namerom. Recimo, polovni automobili. Činjenica da su kompjuterizovana i vozila i servisi vodila je u masovno umrežavanje tako da kupac polovnog automobila može veoma lako i uz mali trošak da vidi istoriju servisa, popravki i havarija onoga za šta se interesuje. Može čak da sazna i s kojom je opremom vozilo izašlo iz fabrike ako treba da utvrdi da li je nešto dodavano ili skidano pred prodaju. Ako automobil nema dobru istoriju, nije redovno servisiran u ovlašćenom servisu, ne uklapaju se podaci o kilometraži sa registracije sa onim što piše na satu, to je dobar razlog da se od kupovine odustane ili da se znatno obori cena.
I to je sve odlično jer iz jednačine isključuje muljatore, “majstore” i slične prevarante.
Pa, ako tako dobro funkcioniše sa automobilima, zašto se sličan princip ne bi upotrebio i za muškarce? S tim da u sistem ne ulaze podaci o sistematskim pregledima, bankovnim računima, hipotekama i kreditima iz zvaničnih izvora. Što bi bila bolja varijanta. Ne, profile muškaraca sastavljaju žene sa kojima su izlazili, voleli se, venčavali, razvodili se. Ili ništa od toga, samo bi neka žena želela da mu zasladi ili zagorča život.
I tako dolazimo do, trenutno, najpopularnije dejting aplikacije za žene koja se zove Tea (Čaj, na engleskom). Kao na nekoj čajanci, žene ovde razmenjuju sopstvena iskustva o muškarcima ne bi li se međusobno zaštitile od sličnih likova onima koji vraćaju kilometražu ili skidaju originalne delove sa polovnih automobila. Od varalica, siledžija, preljubnika, vagabunda.
Aplikacija je nastala početkom ove decenije, sa idejom da ženama obezbedi bezbednije upoznavanje. Širu popularnost stiče tokom 2023. i 2024. godine, naročito kroz TikTok i društvene mreže, a u julu ove godine postala je apsolutni hit. Njena glavna karakteristika je fokus na sigurnost i transparentnost: korisnice mogu anonimno da dele iskustva, upozorenja i “red flags” o muškarcima sa kojima su bile u kontaktu. Aplikacija ne služi klasičnom nalaženju partnera to jest mečovanju, već kao dopunski alat za proveru i razmenu informacija pre ili tokom izlaženja s nekim.
I šta tu može da bude loše?
Mnogo toga, čak i za same žene. Baš u vreme najveće popularnosti, u julu 2025, sajt je hakovan i u javnost su otišli lični podaci velikog broja žena. Nekima su otkriveni identiteti, nekima samo adrese bez imena, ali je sve to bilo izuzetno neprijatno. U nekim slučajevima gde se aplikacija koristila da ukaže na nasilnog partnera od koga se korisnica skriva i upozorava druge, čak i veoma opasno.
Ni muškraci nisu srećni. Neki tvrde da su postali meta ogorčenih partnerki, stvarnih i odbijenih, koje su o njima pisali neistine. Najveća grupa su, ipak, oni koji se ne prepoznaju u onome što žene o njima pišu, što jeste uobičajeno. Ali pravi problem u daljem emotivnom životu, jer su neke ocene možda preterane.
Iz anonimnog ocenjivanja studentkinja nastao je Fejsbuk, pa evo kako nam je danas lepo zbog toga. Ocenjivanje na internetu je uvedeno odavno, uglavnom za one koji pružaju neke usluge, uključite u to i lekare i profesore. Loša ocena na internetu može da oteža, pa čak i uništi nečiji posao ili karijeru.
Ali ako se ovaj trend omasovi, posledice će biti mnogo gore jer će anonimni dušmani moći svakome da unište život, čega ima i sada, ali ne u tim razmerama. U budućnosti bi svako mogao da ima profil na raznim aplikacijama, neku vrstu negativnog spomenara nastalog još u mladim godinama, koji se popunjava po viki principu uz garanciju anonimnosti svakome ko bi da ga opauči.
Šta nam je činiti? Ništa. Samo da sedimo i čekamo da Australija to zabrani, pa da vidimo šta će dalje da se dešava.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vučićev apetit za medijskim prostorom na televizijama zapravo je dostigao maksimum koji sistem može da izdrži. Sledeći korak bi jedino mogao biti direktan prenos ili rijaliti u kojem bi ga kamere uživo pratile od jutra do sutra
Stranka slobode i pravde, Srbija Centar, pokret Solidarnost i Novi DSS imaju legitimno pravo da 25. oktobra izađu na izbore sa sopstvenim listama. Ali imati pravo i doneti moralno ispravnu odluku nisu iste stvari. U trenutku kada je poraz režima bliži nego ikada u poslednjih trinaest godina, insistiranje na sopstvenim kolonama nije demonstracija pluralizma, već rasipanje glasova koje šteti isključivo jednoj strani – opozicionoj. Argument je jednostavan: ove liste neće preći cenzus
Vreme da se levica, kao društveno orijentisana opcija, vrati svojoj snazi. Ovo nije pitanje političke mode ili trenutnog interesa, već temeljne potrebe da se isprave nepravde predatorskog kapitalizma, šovinističke i autokratske politike koja građane tretira kao neprijatelje, a krupni kapital kao robu
Koje elemente bi mogla posedovati zvanična definicija ropstva? Prvo je posedovanje – neka osoba u potpunosti pripada nekome drugom, nema slobodu, prava, izbore, kao da je “alat koji govori”; drugo je mogućnost i pravo robovlasnika da proda svog roba ne tražeći nikakvu saglasnost, da ga trampi ili izgubi na ruletu; treće, robovi najčešće služe tome da obavljaju neki prisilni rad, koji ne mogu da odbiju, o čemu ne mogu da diskutuju ili da nešto promene. I konačno, robove je dozvoljeno fizički i seksualno zlostavljati, pa čak i ubijati. Bez lanaca na rukama ili opasnosti da ih neko razmeni za novac, barem tri velike grupe ljudi i dan-danas žive poput robova
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.