img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Penzije

Povećanje penzija: Briga države ili borba za glasove?

01. decembar 2025, 15:27 Bojan Bednar
Prosečna penzija ove godine je 47,3 odsto prosečne plate, pa će povećanje penzija od 12,2 odsto dobro doći penzionerima, smatraju sagovornici „Vremena“. Foto: D. Kujundžić / Tanjug
Penzioneri
Copied

Prosečna penzija ove godine iznosi 47,3 odsto prosečne plate, pa će povećanje penzija od 12,2 odsto dobro doći penzionerima, smatraju sagovornici „Vremena“

Penzije su u Srbiji od 1. decembra veće za 12,2 odsto, a sagovornici „Vremena“, iako se slažu s tim da će to povećanje doneti benefite penzionerima, ipak drugačije posmatraju porive zbog kojih se vlast odlučila na takav korak.

Prosečna penzija za oktobar 2025. godine bila je 50.686 dinara i to je podatak koji je Republički zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje objavio 24. novembra.

To znači da je prosečna penzija ove godine je 47,3 odsto prosečne plate, što je povećanje u odnosu na 2024. godinu, kada je prosečna penzija je dostizala oko 47 odsto prosečne plate, ili na 2023. godinu kada je prosečna penzija bila oko 44,5 odsto prosečne plate.

Mađutim, odnos prosečnih plata i penzija 2015. godine bio je 52,2 odsto, a 2014. godine prosečna penzija bila je čak 54,08 odsto prosečne plate, ali je smanjena u okviru „mera štednje“.

Zvaničnih podataka o medijalnoj penziji nema, ali je Miloš Grabundžija iz Sindikata penzionera „Nezavisnost“ pre dva meseca za „Vreme“ izjavio da penziju manju od 25.000 dinara ima 450.000 penzionera u Srbiji, a da milion penzionera ima penziju manju od prosečne.

Poslednji podaci govore i da je prosečna potrošačka korpa 98,165 dinara, ali i da su prosečni mesečni prihodi domaćinstava 95.050 dinara, bez podataka o tome koliko u tim prihodima participiraju penzioneri.

Olakšanje za penzionere

Ekonomski konsultant Bogdan Petrović kaže za „Vreme“ da porast penzija od 12,2 odsto znači da je taj rast iznad rasta troškova života.

„To će sigurno doneti određeno poboljšanja ukoliko uzmemo u obzir da je inflacija pala ispod četiri odsto zbog Vladinog veštačkog smanjenja cena i Uredbe o maržama. Kada ta uredba prestane da važi krajem februara, a neće se produžiti, jer je to sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom, možemo da očekujemo da će se inflacija vratiti na nivo od četri do 4,5 odsto. Povećanje od 12,2 odsto je u svakom slučaju olakšanje za penzionere“, kaže Petrović.

S obzirom da je povećanje penzija najavljeno još proletos, naglašava da to treba tumačiti kao želju da se suzbiju protesti građana.

„Dve mere koje su donete izašle su potpuno izvan realnih ekonomskih parametara: prva je povećanje minimalne zarade za 20,5 odsto, što je apsolutno neadekvatno u uslovima kada je privredni rast jedva dva odsto, a druga je ovo povećanje pemzija od 12,2 odsto“, kaže Petrović.

Degradiranje javnog sektora

Navodi i da je, pošto je budžet ograničen, „cena negde morala da bude plaćena“.

„Cena je plaćena tako što je povećanje zarada u javnom sektoru svega 5,1 odsto, što znači da penzije rastu više nego u javnom sektoru, a javni sektor kasni 15 odsto za minimalcem, čime se u potpunosti degradira javna uprava i svi zaposleni sa visokom i srednjom stručnom spremom“, upozorava Petrović.

On podseća da u Srbiji ima oko 1,7 miliona penzionera i manje od pola miliona ljudi u javnom sektoru.

„Ako možete da birate – birate tamo gde vem je veće i sigurnije biračko telo. Jasno je da je najveći broj Vučićevih birača pripada kategoriji penzionera, a njih ima 3,5 puta više nego ljudi u javnom sektoru“, kaže Petrović.

Akcenat na poboljšavanju životnog standarda penzionera

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za „Vreme“ da je Srbija „dala akcenat na poboljšavanje životnog standarda, svih kategorija stanovništva, a posebno penzionera“.

„Mislim da niko ne može da bude protiv povećanja penzija. Pitanje je realnosti koliko državne finansije to mogu da izdrže. Ne sumnjam da ministar finasija Siniša Mali dobro poznaje sitiaciju i da ima dobar uvid u finansijske mogućnosti države. Ako su odlučili da povećaju penzije 12,2 odsto to znači da postoji prostor u budžetu za to povećanje“, kaže Savić.

Navodi da ozbiljnija povećanja plata i penzija obično dolaze pred neke izbore.

„Оvog puta, koliko znam, nema izbora, i koliko sam razumeo izbori će biti tek na kraju iduće godine. U tom smislu povećanje penzija je realna procena, da je standard prilično velikog broja penzinera na granici izdržljivog, pri čemu mislim na poljoprivredne penzije, koje su u stvari socijalne penzije, i od kojih praktično ne može da se živi, ali dobro dođu ljudima. Povećanje penzija se najviše i najpre odsnosi na ne tako mali broj ljudi koji ima penzije iz radnog odnosa, ali su one značajno ispod prosečne penzije“, kaže Savić.

Penzioneri najdisciplinovaniji

Napominje da su u pitanju ljudi uglavnom u poodmaklim godinama, i da nije toliko veliki problem ako dvoje takvih ljudi u domaćinstvu prima penziju.

„Problem je kada ostane jedan supružnik, i ako nema drugih izvora prihoda, teško može da izmiri obaveze. Pritom su naši najstariji sugrađani i najdisciplinovaniji od svih kategorija stanovništva. Neretko sam od njih čuo da od pemzije prvo plate komunalne usluge i ono što mora da se plati, a onda ono što ostane gledaju da nekako rastegnu do kraja meseca. Povećanje penzija je, što se mene tiče, dobra vest za te ljude i domaćinski odnos države da poboljša njihov standard“, kaže Savić.

On zaključuje da je povećanje penzija za njega očekivani i dobar potez Vlade Srbije, da u skladu sa finasijskim mogućnostima države obezbedi koliko-toliko poboljšanje životnog standarda.

Tagovi:

Budžet Penzioneri Penzije Plate
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Novo hapšenje u Novom Sadu

PIO fond

22.novembar 2026. A.P.

Uhapšeni direktor PIO fonda i funkcioner Opštine Bač: Zapošljavali ljude koji su radili za SNS

Uhapšeni direktor filijale PIO fonda u Bačkoj Palanci i funkcioner Opštinske uprave Bač zbog sumnje da su omogućili osobi da prima platu iz javnih sredstava, iako je umesto na radnom mestu bila angažovana u prostorijama SNS-a

Miroslav Talijan

Vojska Srbije

22.novembar 2026. A.P.

Kako i zašto je penzionisani general Miroslav Talijan postao čuvar Pinka

General Miroslav Talijan preuzeo je funkciju potpredsednika sektora bezbednosti Pink Media Group. Željko Mitrović najavio je i osnivanje Akademije za bezbednost

Velike izmene u javnom prevozu zbog polumaratona

Gradski prevoz

22.novembar 2026. A.P.

Izmenjen prevoz zbog polumaratona: Koje ulice su zatvorene, a koje linije ne rade?

Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati

Beli jastuci

Region

22.novembar 2026. I. M.

Beli jastuci za Periša: Protest u Zagrebu zbog mladića preminulog u psihijatrijskoj klinici

Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

MUP: Nestao sedamnaestogodišnji Andrej Davidović

MUP je aktivirao sistem "Pronađi me" zbog nerstalog sedamnaestogodišnjeg AndrejaDavidovića iz Zemuna, lica sa posebnim potrebama

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure