Seniori, studenti, poreski obveznici, deca, roditelji, Amerikanci sa niskim prihodima i gotovo svi ostali biće pogođeni ogromnim poreskim i budžetskim predlogom mega-zakona (megabill) koji se razmatra na Kapitol Hilu, piše Si-En-En u opširnoj analizi.
Donald Tramp , predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), tek treba da usvoji predlog koji još nije dobio finalnu verziju.
Poslednja verzija usvojena je u Senatu u utorak (1. jul), i ona se razlikuje od one koju je Predstavnički dom usvojio u maju. Oba doma će na kraju morati da usvoje istu verziju kako bi je poslali Trampu do 4. jula.
Opšte odredbe ovog ogromnog zakona su poznate.
Autori analize Zakari Volf i Tami Lubi navode sledeće načine na koje će mega-zakon uticati na stanovništvo u SAD.
Uticaj na bogate
Bogati bi mogli samo da postanu bogatiji, stoji u Si-En-En analizi. Njima smanjenje poreza znači više nego srednjoj klasi i siromašnima.
Milioneri koji izgube posao više ne mogu da primaju naknadu za nezaposlenost, što je do sada bio slučaj.
Ilon Mask kao najbogatiji čovek na planeti nije srećan. Besan je zbog zakona i negoduje zbog njega na društvenim mrežama. Ne samo da se ne slaže sa smanjenjem poreza koje dovodi do eksplozije deficita, već bi više voleo i veće smanjenje potrošnje.
Takođe se protivi naglom ukidanju poreskih olakšica za električna vozila.
„Daje milostinju industrijama prošlosti, dok ozbiljno šteti industrijama budućnosti“, napisao je na X-u. Predvideo je „političko samoubistvo“ za republikance ako ovaj zakon pretvore u zakon.
Uticaj na korisnike Medikejda
Medikejd (Medicaid) je državni i federalni program namenjen osobama sa niskim primanjima i određenim kategorijama stanovništva sa ograničenim resursima. Njegovi korisnici biće drastično pogođeni novim zakonom.
U analizi se navodi da bi najveći uticaj imao novi zahtev za rad. Sposobni korisnici od 19 do 64 godine morali bi da rade, volontiraju, pohađaju školu ili obuke u trajanju od najmanje 80 sati mesečno.
Obaveza bi se odnosila i na roditelje dece uzrasta 14 i više godina.
Takođe, upis u Medikejd program zahtevao bi više provera, papirologije i identifikacija, što bi mnogima otežalo korišćenje programa, a morali bi da plate i do 34 dolara za određenu negu. Sve bi bilo posledica manjeg priliva federalnih sredstava za program.
Prema analizi Kongresnog budžetskog ureda skoro 12 miliona ljudi više bi bilo neosigurano 2034. godine, a mnogi od njih bi izgubili osiguranje zbog odredbi o Medikejdu u zakonu.
Manje pomoći za hranu
Više Amerikanaca koji primaju bonove za hranu moralo bi da radi da bi zadržali svoje beneficije. Predlog zakona bi proširio postojeću obavezu rada na registrovane osobe starosti od 55 do 64 godine i roditelje dece uzrasta 14 i više godina, kao i na veterane, bivšu decu u hraniteljskim porodicama i beskućnike.
Učesnici Programa dodatne pomoći za ishranu – SNAP, mogli bi se suočiti i sa drugim promenama.
Mnoge države bi morale prvi put da pokriju deo troškova davanja i da plate veći deo administrativnih troškova, što bi ih moglo primorati da pooštre pomoć, smanje podobnost korisnika ili naprave druge izmene.
Mega-zakon gotovo nikoga ne zaobilazi
Ljudi sa polisama Obaminog Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (Obamacare) imaće veće poteškoće u dobijanju osiguranja. Kao i u slučaju Medikejda, milioni bi mogli izgubiti osiguranje.
Čak i oni koji ne koriste Medikejd, Obamaker ili SNAP mogu osetiti uticaj novog zakona.
Predlog zakona bi mogao da utiče i na one koji ne primaju bonove za hranu.
Usled smenjenja federalne podrške iz Vašingtona, vlade pojedinačnih država bi morale sve to da nadoknade. A ne bi bilo iznenađujuće da pokušaju da uštede novac ne samo na zdravstvenom osiguranju i hrani, već i na obrazovanju i infrastrukturi.
Poreske olakšice
Mnogi građani bi nastavili da imaju koristi od niza smanjenja poreza na dohodak. Novi zakon bi trajno produžio sve te poreske olakšice iz Trampovog poreskog paketa iz 2017. godine, koje ističu krajem godine. Zato mnogi građani možda neće primetiti ovu olakšicu.
Neki bi, međutim, mogli imati koristi od većeg poreskog kredita za decu i privremenog povećanja ograničenja državnih i lokalnih poreskih odbitaka, kao i drugih novih poreskih olakšica u zakonu.
Domaćinstva bi videla smanjenje poreza za prosečno 2.900 dolara, prema analizi poreskih odredbi u zakonu koju je sproveo Centar za poresku politiku.
Stariji građani bi dobili povećanje standardnog odbitka od 6.000 dolara od 2025. do 2028. godine. Naknada bi počela postepeno da se ukida za pojedince sa prihodima većim od 75.000 dolara, a za parove sa prihodima koji udvostručuju taj iznos.
Međutim, neke starije osobe sa nižim prihodima koje su upisane i u Mediker i u Medikejd mogle bi biti pogođene smanjenjima Medikejda u zakonu.
Uticaj na obrazovanje
Biće postavljena nova ograničenja na iznos koji studenti mogu da pozajme kod federalnih studentskih kredita za postdiplomske studije i koliko roditelji mogu da pozajme kako bi pomogli u plaćanju školarine.
Bilo bi manje mogućnosti za odlaganje ili obustavu plaćanja. Takođe bi postojala ograničenja za pozajmljivanje za vanredne studente i mnogo ograničeniji skup opcija otplate, što bi odstupalo od programa oproštaja kredita iz Bajdenove ere.
Privatni univerziteti su generalno oslobođeni poreza, iako plaćaju porez od 1,4% na prihod od svojih zadužbina. Ovim zakonom bi se porez na prihod od zadužbina povećao na najvišu stopu od 8% za fakultete čiji fondovi prelaze 2 miliona dolara po upisanom studentu – Harvard, Jejl, Stanford, MIT-a, Prinston.
Olakšice za roditelje
Roditelji će dobiti veći poreski kredit za svako svoje dete. 2.200 umesto 21.000 dolara.
Samohrani roditelji koji zarađuju do 200.000 dolara i bračni parovi koji zarađuju do 400.000 dolara bi se kvalifikovali. Kredit bi se postepeno ukidao za one sa višim prihodima.
Svaka američka beba rođena između 2025. i 2028. godine dobila bi od vlade 1.000 dolara uloge koji bi bio uložen u indeksni fond. Roditelji bi zatim mogli svake godine da dodaju 5.000 dolara na te račune i gledaju kako kamata raste tokom detinjstva. Odbici ne bi bili dozvoljeni dok dete ne napuni 18 godina.
Ostali uticaji mega-zakona
Po novom zakonu se izdvaja 46,5 milijardi dolara za izgradnju graničnog zida i 45 milijardi dolara za pritvor ljudi bez dokumenata koje je uhapsila Imigraciona i carinska služba.
Neki imigranti, kao što su izbeglice, azilanti i žrtve porodičnog nasilja i trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, više ne bi ispunjavali uslove za socijalnu pomoć.
Pored toga neki bi morali da plate nove ili veće takse za podnošenje zahteva za razne programe, uključujući azil, dozvolu za rad, humanitarni uslovni otpust i privremeni zaštićeni status, kao i za većinu podnesaka imigracionom sudu.
Ljudi zabrinuti zbog državnog duga takođe nisu zadovoljni.
Mnogi Amerikanci bi mogli da osete posledice stalno rastućeg duga nacije u svojim novčanicima. Mogle bi da poskupe hipoteke, auto krediti plaćanja kreditnim karticama.
Dobre vesti za sve koji kupuju novi automobil proizveden u Americi na kredit su da će ovaj zakon omogućiti odbitak kamate do 10.000 dolara od oporezivog prihoda.
Loše vesti za sve koji žele da kupe električno vozilo: poreski krediti za električna vozila, koji su se kretali i do 7.500 dolara, a koje su doneli demokrate pod predsednikom Džoom Bajdenom, završavali bi se krajem septembra. Bilo je planirano da traju do 2032. godine.
Mnogi radnici koji primaju bakšiš ili nadoknadu za prekovremeni rad dobili bi poreske olakšice do 2028. godine.
Visoko plaćene osobe koje zarađuju više od 160.000 dolara u 2025. godini ne bi se kvalifikovale.
Takođe, ljudi koji planiraju poreske olakšice za solarnu i vetroelektranu moraće da se prijave do 2027.