

Komentar
Silovanje zdrave pameti
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?


Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Čak je i Vanjska obavještajna agencije Rusije otkrila da režim u Beogradu – najblaže rečeno – ne govori istinu. Ispada da je za njih novost ono što u Srbiji svi znaju. A to je da vlast sve u šesnaest isporučuje municiju ukrajinskoj vojsci iako tvrdi da je „neutralna“, obožava Moskvu i zaklinje se u Putina.
Ruski agenti ovdje nisu stali: em optužuju „srpske proizvođače oružja i njihove pokrovitelje da se bogate na krvi bratskih slovenskih naroda“, em je Srbija nezahvalna na nesebičnoj pomoći Rusije u najkritičnijim momentima u istoriji; em je režim upetljan „u ubijanje i sakaćenje ruskih vojnika i civila“ zaboravljajući „tko su pravi prijatelji, a tko neprijatelji.“
Kad i Putin pocrveni
Uf… Izgleda da je Vučić džabe išao u Moskvu na paradu i metanisao pred Putinom. U istom pravcu, još besmislenije izgleda ulizivanje patrijarha Porfirija i vladike Irineja od kojeg je i sam ruski predsjednik Rusije crvenio od sramote.
Ali otkud – pravo iz vedra neba – saopćenje ruske tajne službe? Pogotovo što Moskva odavno zna i tolerira biznis naprednjačkih tajkuna sa Ukrajinom. Zar ga i sam Vučić nije priznao tvrdeći da su u pitanju manje količine oružja i municije na koje nema uticaj? Dakle – što se promijenilo?
Žalimo slučaj…
Odgovor na ovo pitanje leži u Beogradu. Da je ruski uticaj u Srbiji zaista toliko jak, nikad naoružanje iz namjenske industrije ne bi vidjelo ukrajinske ravnice. Međutim, podjednako kao i Vučić, Kremlj zna da uspon i pad ovdašnjih vlasti neuporedivo više zavisi od Evropske unije i Amerike, nego od Moskve.
Zaglibljen u dubokoj političkoj krizi, biće da je predsjednik Srbije negdje momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da iziđe na kraj sa studentima i velikim dijelom pobunjenog društva, a Rusija ni u teoriji. I to je sve iz perspektive Andrićevog vijenca, žalimo slučaj… Raspirivanje režimske rusofilije ionako je iz unutrašnjopolitičkih Razloga. Da je drugačije, valjda predsjednik Srbije ne bi sebi priredio onoliku blamažu u Floridi.
„Rezolucija Kremlja“
Naravno, najvjerojatnije slijede diplomatski pokušaji peglanja iz Beograda, Vučićevog busanja u prsa kako mu je Srbija najpreča, možda padnu i šuplje fraze o podršci i razumijevanju nakon sastanka sa ambasadorom Bocan-Harčenkom… No, ništa neće moći sakriti istinu – predsjednik Srbije je dobio žestoku šamarčinu iz Moskve.
Čitalac se može zapitati da li će i kako „Rezolucija Kremlja“ uticati na naprednjačko tijelo.
Na one koji tvrde da je pad nadstrešnice „teroristički akt“, čak i ako saznaju za optužbe iz Rusije – nikako. Ipak, za druge i daleko brojnije, evo još jedne prilike da preispitaju koliko vrijede obećanja, uvjeravanja, zakletve i sama riječ Aleksandra Vučića.


Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?


Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš


Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca


Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima


Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve