

KiM
Kfor: Bezbednosna situacija na Kosovu poboljšana, sledi povlačanje sa glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici
Od kraja rata most na Ibru bio je pod nadzorom Kfora jer je bio poznat po etničkim sukobima.




Stanje ljudskih prava u Rusiji „znatno je pogoršano“ od invazije na Ukrajinu, navela je u svom prvom izveštaju izvestiteljka Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava zadužena za Rusiju Marijana Kazarova.
Poštovanje ljudskih prava u Rusiji se poslednjih 20 godina konstantno pogoršava, delom i zbog dva rata u Čečeniji koja su se završila 2009. godine, istakla je Kazarova, a prenosi Index.
Izveštaj koji će ove sedmice biti predstavljen pred Savetom za ljudska prava UN ne sadrži nikakva šokantna otkrića, ali sama činjenica da je Savet imenovao posebnu izvestiteljku za Rusiju predstavlja poraz za Moskvu u sklopu diplomatske borbe saveznika Kijeva na svim forumima UN.
Ovo je prvi put da se imenuje posebni izvestilac za istragu o stanju ljudskih prava u jednoj od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN.
Onemogućen pristup Rusiji
Kazarova je upozorila na pokušaje Moskve da je „omete“ u radu i izrazila je žaljenje zbog toga što joj nije omogućen pristup Rusiji. U izveštaju je dokumentovano da su „ruske vlasti ozbiljno ograničile slobodu mirnih okupljanja i slobodno izražavanje, čime su iz temelja potkopale nezavisnost pravosuđa i garanciju za poštena suđenja“.
Izvestiteljka osuđuje i nedavno uspostavljen zakonodavni aparat čija je svrha „da zapuše usta članovima civilnog društva i kazne ljudi angažovani na odbrani ljudskih prava“.
„Često nasilna primena ovih zakona i propisa rezultirala je sistemskom represijom protiv organizacija civilnog društva, što je blokiralo građanske aktivnosti i nezavisne medije“, konstatovala je posebna Kazarova.
„Nekažnjavanje Rusije zbog kršenja ljudskih prava na nacionalnom nivou i njeno povlačenje iz Evropskog suda za ljudska prava smanjilo je mogućnosti koje su na raspolaganju žrtvama u slučaju traženja pravnoga leka i odštete“, stoji dalje u njenom ozveštaju.
Kazarova je zatražila oslobađanje svih političkih protivnika koji su „proizvoljno“ pritvoreni, među njima Alekseja Navaljnog i disidenata Vladimira Kara-Murzu i Ilju Jašina.
Navela je i da su žene, posebno one koje rade na odbrani ljudskih prava, aktivistkinje i novinarke „doživele posebno rodno nasilje, poniženja i zastrašivanja“, te da se u Rusiji “uporno pribegava mučenjima i zlostavljanju, među kojima je i seksualno i rodno nasilje, te ugrožavanju života osoba u pritvoru”.
Izvestiteljka UN za ljudska prava je pozvala Rusiju da „sprovede efikasnu, nepristrasnu i nezavisnu istragu o svim slučajevima u kojima su korišćeni sila, proizvoljna pritvaranja i ostali oblici pritisaka“.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Od kraja rata most na Ibru bio je pod nadzorom Kfora jer je bio poznat po etničkim sukobima.


Novinar „Frankfurter algemajne cajtung“ Mihael Martens je u Beogradu pitao Zelenskog kako da Evropa pomogne da se „ubije više Rusa“, to jest „ruskih vojnika“. Redakcija se u dopisu „Vremenu“ ograđuje od „ubijanja Rusa“, ali preti pravnim merama svima koji kleveću i prete Martensu


Slobodan Milenković, bivši načelnik Odeljenja za borbu protiv droga koji je otkrio plantažu „Jovanjica“, trajno je premešten iz Uprave kriminalističke policije u Sektor za informacione tehnologije MUP-a, saopštila je Advokatska kancelarija Tomanović


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapretio je promenom vodotoka reke Ibar zbog toga što se po nalogu Prištine ruše srpske kuće na Gazivodama. Za inženjere je ova izjava „besmislica” koja "veze nema sa zdravim razumom"


Sa vlasti svrgnuti bivši premijer Mađarske Viktor Orban šetao se među posetiocima Sabora trubača u Guči, fotografisao i družio. Bio je bez obezbeđenja i Vučića, a rado je izlazio u susret građanima koji su želeli da se slikaju sa njim. Snimci iz Guče otkrivaju i drugu priču
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve