
Istraživanje javnog mnjenja
Studenti u blokadi: Podrška SNS-u ispod 40 odsto
Studenti u blokadi objavili su rezultate istraživanja javnog mnjenja po kojima bi studentska lista pobedila na izborima, a SNS ima podršku ispod 40 odsto građana
Stanje ljudskih prava u Rusiji „znatno je pogoršano“ od invazije na Ukrajinu, navela je u svom prvom izveštaju izvestiteljka Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava zadužena za Rusiju Marijana Kazarova.
Poštovanje ljudskih prava u Rusiji se poslednjih 20 godina konstantno pogoršava, delom i zbog dva rata u Čečeniji koja su se završila 2009. godine, istakla je Kazarova, a prenosi Index.
Izveštaj koji će ove sedmice biti predstavljen pred Savetom za ljudska prava UN ne sadrži nikakva šokantna otkrića, ali sama činjenica da je Savet imenovao posebnu izvestiteljku za Rusiju predstavlja poraz za Moskvu u sklopu diplomatske borbe saveznika Kijeva na svim forumima UN.
Ovo je prvi put da se imenuje posebni izvestilac za istragu o stanju ljudskih prava u jednoj od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN.
Onemogućen pristup Rusiji
Kazarova je upozorila na pokušaje Moskve da je „omete“ u radu i izrazila je žaljenje zbog toga što joj nije omogućen pristup Rusiji. U izveštaju je dokumentovano da su „ruske vlasti ozbiljno ograničile slobodu mirnih okupljanja i slobodno izražavanje, čime su iz temelja potkopale nezavisnost pravosuđa i garanciju za poštena suđenja“.
Izvestiteljka osuđuje i nedavno uspostavljen zakonodavni aparat čija je svrha „da zapuše usta članovima civilnog društva i kazne ljudi angažovani na odbrani ljudskih prava“.
„Često nasilna primena ovih zakona i propisa rezultirala je sistemskom represijom protiv organizacija civilnog društva, što je blokiralo građanske aktivnosti i nezavisne medije“, konstatovala je posebna Kazarova.
„Nekažnjavanje Rusije zbog kršenja ljudskih prava na nacionalnom nivou i njeno povlačenje iz Evropskog suda za ljudska prava smanjilo je mogućnosti koje su na raspolaganju žrtvama u slučaju traženja pravnoga leka i odštete“, stoji dalje u njenom ozveštaju.
Kazarova je zatražila oslobađanje svih političkih protivnika koji su „proizvoljno“ pritvoreni, među njima Alekseja Navaljnog i disidenata Vladimira Kara-Murzu i Ilju Jašina.
Navela je i da su žene, posebno one koje rade na odbrani ljudskih prava, aktivistkinje i novinarke „doživele posebno rodno nasilje, poniženja i zastrašivanja“, te da se u Rusiji “uporno pribegava mučenjima i zlostavljanju, među kojima je i seksualno i rodno nasilje, te ugrožavanju života osoba u pritvoru”.
Izvestiteljka UN za ljudska prava je pozvala Rusiju da „sprovede efikasnu, nepristrasnu i nezavisnu istragu o svim slučajevima u kojima su korišćeni sila, proizvoljna pritvaranja i ostali oblici pritisaka“.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Studenti u blokadi objavili su rezultate istraživanja javnog mnjenja po kojima bi studentska lista pobedila na izborima, a SNS ima podršku ispod 40 odsto građana
Žarko Đokić ponovo je izabran za predsednika opštine Kosjerić, a na konstitutivnoj sednici za predsednicu Skupštine opštine reizabrana je Tatjana Kokanović
Devojka koja je na protestu u januaru u Beogradu automobilom udarila studenjkinju, pomilovana je odlukom predsednika Srbije Aleksandra Vučića
Stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava zabrinuti su zbog obračuna vlasti Srbije sa građanima usred, kako kažu, „jednog od najvećih protestnih pokreta u novijoj istoriji zemlje“
Aktivistu Aleksandra Salapuru uhapsili su, pa ubrzo i pustili beogradski komunalci dok je pokušavao da ukaže na nelegalnost radova na Savskom nasipu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve