img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Slobodan pad Jevgenija Viktoroviča Prigožina

30. avgust 2023, 22:18 Aleksandra Godfroa
foto: ap
ODAVANJE POSLEDNJE POŠTE: Poštovaoci lika i dela J. V. Prigožina
Copied

Smrću Prigožina nestali su oni koji su se kleli u njega, a mit o “Vagneru” nije moguće tek tako razgraditi. Zato je u svom trenutnom nasleđu i mogućim posledicama po Kremlj Prigožin kao Šredingerova mačka – istovremeno je i mrtav i živ. Vlast će jednom morati da pogleda u tu kutiju i da se pozabavi njenim sadržajem

Kada je negde oko 18.20 po moskovskom vremenu 23. avgusta biznis džet Embraer Legacy 600 počeo svoj munjeviti i nekontrolisani sunovrat, svi u avionu su već bili mrtvi pre nego je avion pao na tlo Tverske oblasti. Međutim, Jevgenij Prigožin bio je mrtav čovek najmanje dva meseca pre nego što će zaista izgubiti život. Slobodan i nezaustavljiv pad “talentovanog biznismena” i “čoveka komplikovane sudbine sa ozbiljnim greškama u životu” – kako će ga opisati ruski predsednik Vladimir Putin dan nakon avio katastrofe – počeo je onog trenutka kada je naoružan i sa nekoliko hiljada svojih “vagnerovaca” prešao granicu i sa ukrajnskog fronta stigao u Rostovsku oblast Rusije.

“Ozbiljne greške” Prigožina postojale su i ranije. Konkretno: kada je doveo u pitanje komandnu sposobnost ruskog vojnog rukovodstva, a pre svih ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika generalštaba Valerija Gerasimova, te odbio da se stavi pod njihovu kontrolu. Dakle, doveo je u pitanje ljude koji se na tim pozicijama ne bi nalazili da ih tamo nije postavio vrhovni komandant Putin, čovek kome je Prigožin dugovao skoro sav svoj veoma razgranati biznis i za koga je obavljao mutne državne poslove. A da bi pojačao efekt, šef “Vagnera” jarosno je prozivao vojni vrh, stajao među gomilama unakaženih tela svojih “muzikanata” i pridruženih članova krvavog “orkestra” iz ruskih zatvora. Svi oni su bili ruski građani koje mu je Kremlj omogućio da ih mobiliše i čije je usluge Kremlj plaćao. Ipak, možda je još i veća Prigožinova greška, pre “marša pravednosti” na Moskvu bila što je od nulte popularnosti stigao do petog mesta u Rusiji i, možda, poverovao da mu se duguje više nego što dobija.

“PRIGOŽINOVSKI MALJ”

Iz guste magle u kojoj je obitavao i obavljao poslove i od državnog značaja, a često van zakona, Prigožin je izašao na jasno svetlo dana nakon prvih ratnih neuspeha ruske vojske u Ukrajini. I što je postajalo jasnije da tamo ne ide sve po planu, to je Prigožin bio glasniji i popularniji. Simpatije i odobravanje dobio je u onom delu ruskog društva koji je trebalo za Kremlj da bude “svoje”, u delu ura-patriota za koje je Ukrajina “greška 404” . To je populacija koja, opijena propagandom, žudi za brzom obećanom pobedom i koja je razočarana. Sve češće su i ruski ratni reporteri počeli “vagnerovce” da predstavljaju kao prave heroje, najsposobnije vojnike, koje vode jednako sposobni komandanti.

To se videlo i kada su se nimalo zabrinuti građani Rostova na Donu okupljali i bratimili sa naoružanim “vagnerovcima”, a grad, inače sedište Južnog vojnog okruga, “pao” bez ispaljenog metka. Svedočanstvo su i memorijali u nekoliko ruskih gradova gde se crvenim ružama i svećama zatrpavaju fotografije Dmitrija Utkina i Prigožina ispod kojih leže i violine, panciri, a u Sankt Peterburgu i “prigožinski malj” za kažnjavanje izdajnika. Za vlast na Crvenom trgu gunđanje i gubitak podrške među tim “svojima” veća je potencijalna opasnost nego da se sva ruska opozicija ujedinila i pomnožila sa deset.

I uz sve ove “greške”, da nije bilo pobune, Jevgenij Viktorovič bi verovatno živeo nešto duže i umro nešto tiše. No, izdaja i nož u leđa, kako je vidno besni Putin opisao “marš pravednosti”, nešto je što se ne prašta. Strogo vertikalna vlast kakvu su tamo izgradili može da počiva samo na bespogovornoj, potpunoj i tihoj lojalnosti.

IGRA NA SVE ILI NIŠTA

Razobličavanje Prigožina i legende o njemu počeli su dok se kopao asfalt na putu ka Moskvi da zaustavi vagnerovsku kolonu. O avionima i helikopterima koje su “vagnerovci” oborili sa ruskog neba u državnim medijima se ćutalo. Ali, zauzvrat je objavljeno kako je policija prilikom pretresa Prigožinovih kancelarija u Sankt Peterburgu pronašla dva kombija sa ukupno 10 milijardi rubalja, odnosno, više od 109 miliona evra. Prigožin će odmah drsko odgovoriti da to nije sve i kako je to novac za plate, sahrane i nadoknade. Putin se godinama pravio da ne zna ni da postoji grupa koja po zakonima u Rusiji ne može da postoji i godinama je odricao sve veze sa plaćeničkom vojskom i njenim operacijama na istoku Ukrajine, u Siriji, Libiji i drugim afričkim zemljama.

No, četiri dana nakon puča ruski predsednik je javno podvukao da je “Vagner” u potpunosti finansirala država i da su na njih samo u poslednjih godinu dana potrošili oko 940 miliona evra. Nije zabravio da pomene i da je Prigožinova kompanija “Konkord” za snabdevanje ruske vojske obrocima zaradila skoro isto toliko. Prećutani su Prigožinovi prihodi od snabdevanja obrocima moskovskih škola ili koliko je on zaradio za sebe i državu od lukrtivnih poslova čuvanja naftnih polja u Siriji ili drugih resursa u Libiji, Centralnoj Afričkoj Republici ili Maliju. “Talentovani biznismen” Prigožin svoj uspeh u lovu u mutnom dugovao je vezama sa vrhom države, ugovorima sa državom i posredovanju i garancijama države po Africi i Bliskom istoku.

U prvim danima posle meteža ruskoj publici predstavljen je jedan novi Prigožin. Smešan, paranoidan, gramziv, skorojević… Kamere državnog kanala pokazale su poluge zlata, gomile deviza, lažne pasoše, a zatim i smešne fotografije zamaskiranog Prigožina. Ali oko kamere na sakou okićenom medaljama zabeležilo je i orden Heroja Rusije. Prema pisanju fontanke.ru, taj mu je orden dodeljen 22. juna 2022. Prigožin je 30. juna raspustio redakcije svog medija holdinga “Patriot” par sati pre nego što će ih sve blokirati Roskomnadzor – regulatorno telo za elektronske komunikacije. Nije jasno šta je Prigožin uradio sa svojom čuvenom “fabrikom botova”, moćnim instrumentom za upravljanje javnim mnjenjem. Ali, kako je medijska kampanja protiv Prigožina počela, tako se naglo i završila.

Novac oduzet prilikom pretresa, vraćen je Prigožinu 4. jula. Onda se u javnost pustila informacija i da se Putin već 29. juna sreo sa njim i 35 komandanata “Vagnera” u Kremlju. Navodno je za tu priliku poslat avion specijalno po Prigožina u Belorusiju gde je imao biti kao deo dogovora o ukidanju optužnice. Posle toga, Prigožina je bilo svuda više nego u Belorusiji i to do te mere da se već sa nevericom govorilo: “Zar je moguće da mu ništa neće biti?” Spekulisalo se i gde bi mogao da sebi nađe mesto. Pojavljivanje na marginama Samita Rusija-Afrika, gde se, izgleda, našao bez poziva, dalo je vetar u leđa pričama da će Prigožina pustiti da se bavi Afrikom i interesima Rusije u afričkim zemljama.

Dalje je u postupanju prema Prigožinu nastupila tišina i naizgled ravnodušno odmahivanje rukom portparola Kremlja na zapitkivanje novinara o tome šta radi i gde je Prigožin. Ali zašto je uopšte krenuo na Moskvu? Na koga je tamo računao? Kao čovek ne iz sistema već iz kriminalnih koordinata biznisa devedesetih, Prigožin je uradio ono što je radio uvek – igrao na sve ili ništa.

OPROŠTAJNI VALCER

Na susretu u Kremlju krajem juna, Putin je “vagnerovcima” ponovo predložio da se stave pod komandu Ministarstva odbrane a zadrže svoje funkcije, formacije i borce. Dakle, isto ono što je i bilo okidač za pobunu. Kasnije, Putin je novinaru “Komersanta” Andreju Kolesnjikovu ispričao kako su, navodno, svi komandanti odobravajući klimali glavom, jedino je Prigožin, nesvestan toga, skočio i rekao: “Ne, momci nisu saglasni sa takvim rešenjem”.

Prigožin je nakon tog sastanka pola meseca istim avionom u kome će završiti život leteo između Moskve i Sankt Peterburga, Minska i Rostova. Od 18. jula avion je, prema pisanju ruskih medija, stajao na aerodromu Šeremetjevo. To će reći da je veliki broj ljudi u dužem periodu imao pristup letelici. Zato među ruskim vojnim analitičarima preovladava teorija o podmetnutom eksplozivu. Drugo mesto zauzima eventualno raketa zemlja-vazduh. Ručni raketni bacači isključeni su zbog nedovoljnog dometa, a nesrećan slučaj zato što se u Rusiji odavno ne veruje u slučajnosti.

No, kako god da je avion oboren i ko god da je to uradio, bitnije je da se veruje kako je Prigožin, u stvari, kažnjen, te da je time Putin pokazao da mu stisak nije oslabio. Glasine koje su se raširile nakon “oprosta” Prigožinu o Putinovim dvojnicima, nestale su. Za sada. Koliko se “vagnerovaca” saglasilo da potpiše ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane nije jasno. Ni ko njima sada rukovodi. Za one koji žele da uđu u sistem zadužen je Progožinov zamenik, penzionisani pukovnik policije Andrej Trošev “Sedi”. Ostali bi pak mogli da se nađu pod komandom bivšeg kapetana vojne obaveštajne službe Antona Jelizarova “Lotosa”.

Smrću Prigožina nestali su oni koji su se kleli u njega, a mit o “Vagneru” nije moguće tek tako razgraditi. Zato je u svom trenutnom nasleđu i mogućim posledicama po Kremlj Prigožin kao Šredingerova mačka – istovremeno je i mrtav i živ. Vlast će jednom morati da pogleda u tu kutiju i da se pozabavi njenim sadržajem.

Pad razjarenih patriota

Kada je vrag odneo šalu a za Prigožina postalo jasno da se baš sasvim oteo kontroli, pale su i druge “razjarene patriote”. Igor Girkin “Strelkov”, pukovnik FSB-a u penziji i ključna figura za rat na istoku Ukrajine 2014, sada je osumnjičen za ekstremizam. Generala armije Sergeja Surovikina niko video nije od njegovog video-poziva “vagnerovcima” u noći pobune da se zaustave dok nije kasno. Surovikin je navodno znao za pobunu, suviše je blizak Prigožinu i očigledno nije mogao da uradi ono što je trebalo – da drži “orkestar” pod kontrolom.


Autorka je novinarka N1
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bela kuća

Sjedinjene Američke Države

25.decembar 2025. Dijana Roščić / DW

Trampov „lov na veštice”: Evropskim aktivistima zabranjen ulaz u SAD

Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Spoljna politika Srbije u 2025.

Klecanje izgrizenih nogara

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure