Hapšenja Veselina Veljovića, bivšeg direktora Uprave policije i savetnika dva predsednika države
Čovek od poverenja
26. jul 2023, 22:00Voislav Bulatović
Montenegro ArrestMesto: Podgorica
Datum: Mon Jul 24 14:34:26 CEST 2023
Dogadjaj: DRUŠTVO - arhivska fotografija (2010) bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, koji je uhapšen jutros u akciji Specijalnog policijskog odeljenja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva
Ličnosti: Veselin Veljović
Izvor: FoNet/AP
Veselinu Veljoviću, čoveku kojeg su smatrali alfom i omegom bezbednosnog sektora Crne Gore, bliskom saradniku Mila Đukanovića, predavaču na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica u Podgorici, direktoru Uprave policije u dva navrata i čitavu deceniju komandantu Specijalne antiterorističke jedinice, po drugi put u poslednje dve godine stavljene su lisice na ruke
Prvi put Veljović je bio pod optužbom za napad na službeno lice tokom nemira na Cetinju u vreme itronizacije mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Iako je prošle godine oslobođen ovih optužbi, Viši sud je krajem maja ukinuo tu presudu i vratio postupak na početak. Početkom ove sedmice Veljović je drugi put uhapšen sa Nikolom Mrkićem i Mujom Nikočevićem. Oni su osumnjičeni za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i krijumčarenje. Hapšenje je izbegao osumnjičeni Aleksandar Mrkić, koji je gotovo deceniju slovio za važnu kariku u organizaciji šverca cigareta za takozvani mojkovački klan. Za njega se pretpostavlja da nije u Crnoj Gori.
Montenegro Arrest…
Nakon što je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu Veljović negirao sumnje za zloupotrebu službenog položaja, određeno mu je zadržavanje do 72 sata zbog opasnosti od bekstva i uticaja na svedoke i saučesnike.
MOJKOVAČKI DUVANSKI DIM
Veljovića izgleda terete za odavanje poverljivih informacija Aleksandru Mrkiću i to u vreme dok je bio savetnik za bezbednost Mila Đukanovića. No, čitav slučaj pravom bezbednosno-političkom pikanterijom čine veze ključnih aktera i izvršilaca što su bili na različitim pozicijama u vreme događaja koji su predmet interesovanja SDT i u vreme hapšenja “sive eminencije” crnogorskog bezbednosnog sektora.
Naime, Predrag Šuković, komandant Specijalnog policijskog odeljenja (SPO) koje je uhapsilo Veljovića je 2016. godine uslovno osuđen na tri meseca zbog pretnji tadašnjem potpredsedniku Vlade Dušku Markoviću. U to vreme su se spor i čitava afera vrteli upravo oko mojkovačke fabrike “Tara” i skladišta u Donjoj Gorici iz kojih su se, navodno, švercovali duvanski proizvodi. Šuković je tada tvrdio da su predmet njegove istrage još od 2012. bilo poslovanje fabrike “Montenegro Tobaco Company” u podgoričkom naselju Donja Gorica, Mojkovcu i Kolašinu, on je tom prilikom izneo i sumnje u umeštanost Duška Markovića i Veljovića u taj biznis. Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije je svojevremeno utvrdilo da ovi objekti nisu korišćeni za šverc cigareta. Posebnu sliku na to vreme bacaju i pretnje i napad na novinarku podgoričkih “Vijesti” Oliveru Lakić, koja je pisala upravo o ovoj temi.
Veljović je na saslušanju početkom sedmice rekao da su u to vreme proveravali dokumentaciju fabrike u Mojkovcu, dok je resorni ministar bio Tarzan Milošević, i to na njegov zahtev. Provere su trajale tri godine i na slučaju su radili ljudi kojima je on rukovodio kao direktor Uprave policije. Istragom je utvrđeno, kako je rekao, da je sve u redu i dokumentacija je vraćena. Veljović je dodao kako nije logično da čoveka koji je istraživao sumnjiče za pomaganje.
Ta njegova tvrdnja je logički ispravna. Naravno, samo pod pretpostavkom da je istraga vođena u drugačijem ambijentu i bez spoljašnjih uticaja. No, valja podsetiti na činjenicu da je iz Uprave za sprečavanje pranja novca 2011. zvanično saopšteno da u tom slučaju postoje milionske sumnjive transakcije. Saopštenje, međutim, nije pratila dalja istraga. To ne čudi, baš kao što ne čudi ni da je tadašnji SDT Milivoje Katnić, umesto da je pokrenuo istragu o čitavom slučaju, ispitivao Predraga Šukovića i utvrdio da nema dokaza o švercu cigareta.
TRI DECENIJE DOMINACIJE
Ko je, zapravo, Veselin Veljović?
Nakon završene Vojne akademije i službovanja u JNA, prešao je 1992. u Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i oktobra iste godine sa pozicije komandira u CB Pljevlja započeo svoju funkcionersku dominaciju u bezbednosnom sektoru. Komandant Specijalne antiterorističke jedinice postao je 1995. da bi, nakon čitave decenije provedene na toj poziciji, bio izabran za direktora Uprave policije. Potom je došao na poziciju savetnika predsednika države Filipa Vujanovića za oblast bezbednosti i odbrane, a u Vladi Mila Đukanovića je od 2014. bio sekretar Veća za nacionalnu bezbednost i član Biroa za koordinaciju službi bezbednosti. Drugi put je za direktora Uprave policije imenovan 2018, a 2020. nakon što je DPS izgubio vlast na izborima, postaje savetnik za odbranu i bezbednost tadašnjeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Tokom njegovog angažmana, ostalo je niz nerešenih ubistava i slučajeva napada na novinare: ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića (2005), direktora dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića (2004), napad na novinara Tufika Softića (2007), direktora “Vijesti” Željka Ivanovića (2007). Nekoliko godina kasnije (2013) bivši službenik policije Brajuško Brajušković optužio je Veljovića da je organizovao batinaške grupe – “crne trojke” koje su navodno napadale i zastrašivale nepodobne novinare i pripadnike opozicije. Iste godine Veljović je, pred izbore u Mojkovcu, optuživan da je vodio političku agitaciju unutar policije a u korist vladajuće Demokratske partije socijalista. On je tom prilikom tvrdio da je držao predavanje o NATO integracijama, a oštro ga je demantovao tadašnji ministar policije Raško Konjević (SDP).
Za njegovo ime se vezuje i niz štetnih ugovora koji se tiču imovine u vlasništvu policije i MUP-a. Tako je afera “Limenka” koštala državu više od 10 miliona nakon što je, na osnovu sudske presude, bratu predsednika Crne Gore Acu Đukanoviću ovaj iznos isplaćen zbog neispunjenog ugovora o ustupanju zemljišta koje je bilo u vlasništvu Uprave policije. Veljović se sumnjiči i za sklapanje štetnog ugovora kada je, za potrebe obuke Specijalne antiterorističke jedinice, 2011. od biznismena Žarka Burića kupljen kamp-hotel “Zlatica” za 8,3 miliona evra. Prethodno je Vlada Crne Gore taj isti objekt i dva hotela, “Crna Gora” i “Ljubović” prodala istom biznismenu za 4,7 miliona evra.
U vreme političkih previranja u Crnoj Gori 1998. i latentnih sukoba između Vojske Jugoslavije, koja je bila lojalna Momiru Bulatoviću i crnogorske policije, koju je kontrolisao Milo Đukanović, Veljović je bio komandant Antiterorističke jedinice. Upravo ta jedinica je tokom januarskih nasilnih demonstracija u Podgorici odbranila poziciju tada izabranog predsednika Crne Gore od eventualnog svrgavanja. Od tada Veljović nikada nije izgubio status čoveka od poverenja Mila Đukanovića.
Njegova policijska biografija blisko je vezana za Đukanovićevu političku biografiju. Ono što je objektivna odgovornost obojice jeste činjenica da su činjenjem ili nečinjenjem, Crnu Goru gurnuli u jedan potpuno devastirani društveni prostor u kojem su se izgubile granice između države i kriminala. Od te odgovornosti jednostavno ne mogu pobeći.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!