Foto: Russian Defense Ministry Press Service via APPredaja: Mariupolja Ruski vojnici pretresaju ukrajinske vojnike koji su napustili čeličanu "Azovstal"
„Grad heroj“ je pao. Rusi su konačno izvojevali pobedu, po koju cenu, tek će se utvrditi. U toku su pregovori oko razmene ratnih zarobljenika. Neizvesna je sudbina pripadnika kontroverznog puka „Azov“
Posle jedanaest nedelja paklene borbe poslednji branioci Mariupolja su se predali. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio: „Naši heroji su nam potrebni živi!“ Zvanična izjava ukrajinskog generalštaba glasi: „Misija odbrane čeličane Azovstal je završena.“ Još pre tri dana slaveći pobedu Ukrajinaca na Evrosongu Zelenski je rekao da će se dogodine takmičenje za Pesmu Evrovizije organizovati u „slobodnom“ Mariupolju, lučkom gradu na Azovskom moru.
I zapadni mediji priznaju rusku pobedu nazivajući je „Pirovom“.
Mnoge pojedinosti ove ratne drame i ljudske tragedije su nejasne, verovatno još dugo neće biti razjašnjene. Kao jedno od prvih nameće se pitanje da li se među borcima koji su se predali nalaze i pripadnici nacionalističkog puka „Azov“? Nije poznato ni gde se trenutno nalazi komandant te jedinice Denis Prokopenko koji se ranije povremeno javljao iz čeličane. Ruske službe će to sigurno detaljno ispitati, mogu se očekivati i izjave pod prinudom koje bi trebalo da dokažu povezanost te ukrajinske jedinice sa nacističkom prošlošću i rusku propagandu da se „specijalna operacija“ u Ukrajini vodi zarad „denacifikacije“.
Russia Ukraine War Mariupol Defenders ExplainerPripadnik puka „Azov“: Čeličana „Azovstal“, 10. maj 2022. / Foto: Dmytro ‘Orest’ Kozatskyi/Azov Special Forces Regiment of the Ukrainian National Guard Press Office via AP
Prvobitni borci te kontroverzne paravojne jedinice imali su istetovirane neonacističke simbole, na osnovu kojih mogu lako da se prepoznaju. Tako su pobednici Drugog svetskog rata prepoznavali esesovce koji su imali utetovirane brojeve i svoju krvnu grupu.
Obe strane su potvrdile da se predalo 264 ljudi od kojih je 53 teško ranjeno. Ranjenici su prevezeni u vojnu bolnicu u Novoazovsku, ostali autobusima sa oznakama „Z“ u logor za ratne zarobljenike. Pre toga su navodno svi civili koji su tako dugo izdržali pod zemljom evakuisani u pravcu koji su sami izabrali, velika većina u pravcu zapada u Zaporožje.
Smrt „azovcima“
U ruskom parlamentu javno je izrečen zahtev da se „azovcima“ ne prizna status ratnih zarobljenika, nego da se proglase teroristima i osude na smrt. Upućen je zahtev Vrhovnom sudu Ruske federacije da taj puk proglasi terorističkom organizacijom.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov podsetio je da je predsednik Vladimir Putin naredio da se ratni zarobljenici tretiraju prema Haškoj konvenciji. Jedan vojni ekspert na nemačkoj televiziji RTL je izjavio da čvrsto veruje da će se ruska strana pridržavati tih pravila jer s duge strane postoje i ruski zarobljenici.
Kijev predlaže razmenu zarobljenika, u najmanju ruku ranjenika. Predsednik Zelenski kaže da se radi na spasavanju preostalih branilaca čeličane uz pomoć „uticajnih međunarodnih posrednika“. Nije poznato koliko u lavirintu podzemnih skloništa ispod čeličane Azovstal još ima boraca ili čak civila? Neki govore o 1.000 do 2.500, ali to je zasada nemoguće proveriti.
Sada se očekuju i izjave o tome kako su toliku ljudi, među kojima je bilo žena sa decom, preživeli više od dva meseca ne videvši sunca, mnogi možda bez nade da će preživeti taj užas, boreći se za svaki novi dan, svaki novi čas. Kako je to ne znati kada je dan, a kada noć, dok tlo podrhtava od eksplozija?
Grad heroj
Ukrajinski parlament još je ranije Mariupolj proglasio „gradom herojem“. Zvaničan narativ je da su se branioci borili do krajnjih mogućnosti. Kada su se našli u bezizlanoj situaciji predaja je vojnički bila opravdana, logična.
Russia Ukraine MariupolPrva pomoć ukrajinskim ratnim zarobljenicima u Mariupolju kod čeličane „Azovstal“ / Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP)
Ruska strana sada ima priliku da posle veoma skupo izvojevane pobede prema ratnim zarobljenicima dokaže humanost sa kojom se oduvek hvali. Isto važi i za lokalno stanovništvo koje je ostalo u gradu među ruševinama. Njima bi trebalo obezbediti medicinsku pomoć, normalnu ishranu, snadbevanje vodom i električnom strujom. Trebalo bi i što pre renovirati stanove, škole, obdaništa, bolnice, ali je pitanje kave planove Rusi imaju za Mariupolj, da li će i one koji su ostali i preživeli podsticati da se isele. Što je manje neprjateljski nastrojenog lokalnog stanovništva, to okupacione snage imaju lakši posao.
Zapadni mediji tvrde da je u Mariupolju stradalo više desetina hiljada ljudi.
J.H./CNN/NTV/RTL/Spiegel/Al Jazeera
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Donacije, ako ih bude, biće značajan pomak ne samo u predsedničkoj kampanji, već i u odnosu Ilona Maska i Donalda Trampa koji imaju vatrenu podršku miliona fanova spremnih da poveruju gotovo u sve što govore
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić ocenio je da protivnici iskopavanja litijuma politizuju situaciju i da se ponašaju se licemerno, jer su neki od njih hvalili taj projekat kad su bili na vlasti. On je u vezi sa projektom „Jadar“ rekao da „niko neće da radi nešto štetno za stanovništo“
Vlada je donošenjem Uredbe preduzela mere kojima bi se pravni poredak vratio u stanje koje je bilo pre donošenja Uredbe koja je proglašena neustavnom. Uredba stupa na snagu dan nakon što bude objavljena u „Službenom glasniku”
Tokom posete kancelara Nemačke Olafa Šolca Beogradu biće potpisan Memorandum o razumevanju između Evropske unije i Srbije o „strateškom partnerstvu o održivim sirovinama i lancima proizvodnje baterija i električnih vozila", saznaje N1. Vučić smatra da su Rio Tinto i EU uklonili sve sumnje u ekološku bezbednost projekta
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!