img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izborni preokret u Bugarskoj

Nova ikona

21. jun 2001, 14:52 Nikolaj Petrov
Copied

Pitanje koje se danas postavlja je "šta se tačno dogodilo u Bugarskoj". Odgovori idu od toga da je biračima bio previše težak teret reformi koje je Kostova vlada sprovodila, do kritika o nezrelosti i iracionalnosti Bugara

IZNENAĐENJE: Simeon II na glasanju

SOFIJA, 19. jun – „Bugarska više nije ista: danas zajedno krećemo na put duhovnog i ekonomskog preporoda“, izjavio je bivši bugarski car Simeon Sakskoburgotski posle ubedljive pobede njegovog Nacionalnog pokreta „Simeon Drugi“ (NPSII) na opštim izborima 17. juna. Rezultati izbora pokazuju prvo da Bugarska ima novog lidera – Simeona. Ljudi nisu glasali za poslaničke kandidate njegovog pokreta, koji je stvoren pre manje od dva meseca, nego za njega. Drugo, da je UDS, premijera Ivana Kostova, teško poražen sa trostruko manje glasova u odnosu na izbore pre četiri godina. Treće, da BSP, koji je prošao kroz krupne transformacije da bi se otresao svoje komunističke prošlosti, nije stranka kojoj bugarski birači veruju da može ostvariti preobražaj zemlje. I poslednji zaključak je da je PPS sa Ahmedom Doganom na čelu nezaobilazan činilac u političkom životu zemlje koji će i dalje imati značajnu ulogu.

KRAH MODELA: Pitanje koje se danas postavlja je „šta se tačno dogodilo u Bugarskoj“. Odgovori idu od toga da je biračima bio previše težak teret reformi koje je Kostova vlada sprovodila, do kritika o nezrelosti i iracionalnosti Bugara koji veruju u prazna, populistička obećanja. Mada bugarski analitičari izbegavaju da koriste jake izraze kao što je revolucija, možda revolucija najtačnije opisuje ono što je Bugarska doživela. Na drugi način bilo bi teško protumačiti skoro jednodušnu ocenu da je razbijen dvopolan politički model (desni UDS i levi BSP) koji je bio na snazi u zemlji od početka demokratske tranzicije 1989. godine.

Činjenica je da većina Bugara danas ima novu ikonu – cara Simeona Drugog – koji je na neki način postao simbol nade za pravdu, poštenje i bolju budućnost. Može se govoriti i o ne maloj dozi iracionalnosti, jer ličnost i delo bivšeg monarha nisu dovoljno poznati u Bugarskoj.

Simeon Drugi, koji je 16. juna napunio 64 godine, krunisan je 1943, u šestoj godini kada je preminuo njegov otac car Boris Treći. Tri godina kasnije, komunisti su ga proterali iz zemlje. On i njegova porodica su najpre živeli u Egiptu, a zatim su se skućili u Madridu, gde žive i danas.

Simeon je oženjen bogatom Španjolkom Margaretom, sa kojom ima petoro dece sa zvučnim (pra)bugarskim imenima – sinove Kardama, Kirila, Kubrata, Konstantina-Asena i ćerku Kalinu. Zna se da je završio vojni koledž u SAD, da dobro govori osam jezika, uključujići i arapski, da je bio poslovni savetnik, ali kojim firmama i kada – to je skoro nepoznato javnosti. Ljudi koji ga poznaju pričaju o njemu s velikim poštovanjem, ali ne ulaze u detajle.

DRŽAVNIK, NE POLITIČAR: „Ja nisam političar, nego državnik“, kaže Simeon Drugi. Međutim, još uvek ne otkriva svoje političke planove, čak ni to da li će biti predsednik vlade – što je u Bugarskoj položaj sa najvećom vlašću. On tvrdi da povratak monarhije nije trenutno aktuelan, potvrdivši to i izjavom da se zalaže za republikansko uređenje.

Tajna uspeha Simeona Drugog krije se u rečima – „verujte mi“, „Bugarska“, „otadžbina“, „narod“, „sunarodnici“, koje su uskrsavale epohu ideala iz doba borbe za nacionalnu samosvest, piše sofijski list „Dnevnik“. Nacionalni pokret „Simeon Drugi“ nije uspeo da bude registrovan kao stranka pre izbora, ali je najavljeno da će se posle formiranja vlade rad u tom pravcu ubrzati i da će NPSII zauzeti prazan prostor centara u bugarskoj politici.

Imajući u vidu izborne rezultate, potresi se očekuju u rukovodstvima UDS-a i BSP-a. Lider UDS-a Ivan Kostov je najavio ostavku, ali se ne zna da li će ona biti prihvaćena. U redovima BSP-a se već čuju pozivi njegovim liderima da preuzmu političku odgovornost za „nezadovoljavajuće izborne rezultate“. Vođa parlamentarne Bugarske eurolevice Aleksandar Tomov je najavio ostavku, jer mu stranka nije ušla u parlament.

Doganov PPS je uspeo da dobije skoro dva puta više glasova nego što se prognoziralo pred izbore. Doganov je nastupao na izborima u koaliciji sa jednom romskom strankom i Liberalnim savezom. PPS je dobio znatnu podršku Turske, koja je jednostrano ukinula vize za bugarske državljane uoči izbora i omogućila desetinama hiljada turskih iseljenika iz Bugarske da glasaju.

Sada je najveća nepoznanica koje će stranke formirati vladajuću većinu. Simeon Drugi je izjavio da će insistirati na koalicionoj vladi i nije isključio savez sa bilo kojom parlamentarnom strankom. Kao uslov on je naveo podržavanje njegovog programa. Drugi čovek u NPSII-u Panajot Panajotov kaže da su UDS i PPS „prirodni partneri carske formacije“. Ali, mnogi bugarski posmatrači smatraju da će teško doći do dogovora između Simeona Drugog i Ivana Kostova, jer je u predizbornoj kampanji UDS izuzetno oštro kritikovao protivnički ekonomski program. Domaći analitičari smatraju da je najverovatnija koalicija između NPSII-a i Doganovog PPS-a koja bi zajedno imala 141 poslanika. Ako dođe do takve koalicije verovatno se neće ispuniti prognoze o političkoj nestabilnosti i eventualnim prevremenim izborima.

Rezultati

Prema gotovo konačnim rezultatima NPSII je osvojio 43,05 odsto glasova i imaće 120 od 240 poslaničkih mesta u parlamentu. Vladajuća desničarska Unija demokratskih snaga (UDS) dobila je poverenje 18,24 odsto glasača, odnosno 51 poslanički mandat. Leva koalicija oko Bugarske socijalističke partije (BSP) usvojila je 17,35 odsto glasova, što joj daje 48 poslaničkih mesta, a jedina preostala politička snaga koja je prešla cenzus od 4 odsto za ulazak u parlament je koalicija oko Pokreta za prava i slobode (PPS) – etnička stranka Turaka u Bugarskoj sa nešto manje od 7 odsto glasova i 21 mandatom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure