Živeo je u trećem veku, dakle, još uvek u doba progona hrišćana, u vreme vladavine rimskog cara Klaudija II Gotikusa. Bio je sveštenik i lekar. Jedna druga verzija kaže da sv. Valentin nije postojao, već da se iza tog imena krije Nimrod, biblijski „silni lovac“, koga su Rimljani zvali Valentin, od „valentius“ odnosno, „valens“, što znači „biti snažan, jak, moćan, silan“. U to doba veoma popularni Nimrod bio je u stvari narodni junak ili narodni Valentin. Ima i drugih tumačenja.
ŠtakažeCrkva: Rigidne struje su protiv proslavljanja Dana zaljubljenih, ali je načelno taj praznik prihvaćen pre svega zbog ogromne popularnosti u narodu. Valentin je katolički svetac, a ikonografija i običaj darivanja kojim se obeležava praznik sveštenstvo smatra čistom amerikanizacijom sveta. Vremenom su ga prihvatili i pravoslavci, najpopularniji je upravo u Grčkoj, čija se Crkva smatra najzdravijom od svih pravoslavnih.
Štaimsmeta: Dan zaljubljenih potiče iz Starog Rima gde se i jedino i veoma dugo proslavljao. Pre dolaska hrišćanstva na vlast, Rimljani su tog dana slavili paganskog boga Luperkusa u čiju je čast organizovana velika Lutrija – mladi muškarci izvlačili su iz kutije imena devojaka koje će im biti ljubavnice narednu godinu dana. Hrišćanske vlasti kasnije su preinačile običaj pa su se u kutiju stavljala imena svetaca koja su izvlačili muškarci i žene da bi se ugledali na osobine onog sveca kojeg im je Bog dodelio. (Možda je slučajnost – kod pravoslavaca Sveti sinod na sličan način bira patrijarha.) Da bi potpuno istisnula narodsku posvećenost Luperkusu, Crkva je taj dan proglasila Danom svetog Valentina, koji je zaista ubzo postao veoma popularan.
Zaštobašsv.Valentin: U doba kad je taj svetac živeo, rimski car Klaudije zabranio je venčanja u celom rimskom carstvu jer je smatrao da su oženjeni muškarci loši vojnici. Sveštenik Valentin ipak je tajno venčao jedan zaljubljeni par i zbog toga završio u tamnici. Sticaj okolnosti je hteo da mu dugi zatvorski dani i noći budu lakši zbog društva slepe tamničareve ćerke. Kad mu se smrt približila, Valentin joj je u poslednji čas poslao poruku ljubavi i zahvalio joj se na dobroti i društvu. U trenutku Valentinove smrti njegovoj voljenoj vratio se vid.
Otkudsrceprobodenostrelom: Do dana današnjeg za ovaj praznik ostao je vezan simbol čistog paganizma – mali gologuzi dečačić s krilima, lukom i strelom, koji je zapravo grčki bog Eros (rimski bog Kupidon), simbol plodske ljubavi. Bog Eros je po nagovoru svoje ljubomorne majke Afrodite trebalo da kazni prelepu devojku Psihu ljubavlju prema čudovištu, ali se on, kada ju je ugledao, momentalno zaljubio. Duge noći Bog i smrtna žena vodili su zabranjenu ljubav, pod jedinim uslovom za Psihu: da ga nikada ne sme pogledati. Ona je to ipak jedne noći učinila zbog čega je Eros ostavio. Ljubav je Psihu odvela čak i na vrata njegove razjarene majke Afrodite koja ju je mučila zagonetkama. Psiha je svojom upornošću zadivila i povratila svog dragana, a raznežio se i Zevs koji joj je kao venčani dar poklonio besmrtnost. Crveno srce probodeno strelom zapravo je simbol ljubavnom strelom probodenog Psihinog srca.
Štaslavepravoslavcitogdana: Svetog Trifuna.
Daliseitajsvetaczaljubljivao: Bože sačuvaj. Sveti Trifun je pravoslavni svetitelj iz III veka koji se praznuje na dan njegovog pogubljenja 1. februara po starom kalendaru (14. februar po novom). Nema nikakve veze s ovozemaljskim zaljubljivanjem, svoj kratki život (ubijen je u 21. godini) u potpunosti je posvetio Gospodu. U gradu Kampsadi bio je čuvar gusaka, ali je imao i dar da čini čuda i mnoge je izlečio molitvom. Tako i poludelu Gordu, ćerku rimskog cara Gordijana, koji ga je zbog toga obilato darivao. Sveti Trifun je sve razdelio siromasima. Mučio ga je i ubio namesnik sledećeg rimskog cara Akvilin, kojeg je nervirala sve veća slava Trifunove isceliteljske molitve.
Imajuliištazajedničkosv. Trifunisv. Valentin: Oba svetitelja su iz trećeg veka i obojici su (različiti) rimski imperatori odrubili glavu zbog vere u Hrista. Sv. Trifun je umro 248 a sv. Valentin 270. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera
“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”
Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste
Neko će reći, pa šta te čudi što su “Zvezdini” navijači razvili gigantsku fotografiju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i zajedno sa “Grobarima” skandirali njegovo ime? Da je bilo samo to, niko možda ne bi ni reagovao. Kao – to su već radili i šta sad? Ali sve to je začinilo ono što je pisalo ispod te slike, taj pogani poklič “Pravac Potočari”. Reč je najodvratnijoj stvari koja se ikada pojavila na toj tribini i na tom stadionu. Zbog toga bi ga trebalo zatvoriti za sva vremena
Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti
Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.