img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

CD

Mayhem, Emperor, Kings of Convenience

04. april 2002, 14:47 Slobodan Vujanović
Copied

Zašto Norveška?

Norveška je mladom srpskom življu pored humanitarnog godišnjeg stipendiranja hiljadu sjajnih studenata možda poznata i po jednom od najvećih evropskih pop bendova A-ha, čija umetnička vrednost tek treba da bude pravilno procenjena. Što iz osnovnoškolskih čitanki, što iz dnevne štampe, prosečno informisanim ljudima Norveška je poznata i po: nafti, fjordovima, ribarenju, Ibzenu (tu već prelazimo na višu stručnu spremu), nacističkim logorima i kolaboracijom sa istim. Sve u svemu, ne mnogo podataka, koji se već godinama ne menjaju. S druge strane, evropskom proseku, Srbija je tokom poslednjih deset godina bila svakako jedan od najvećih trunova u, inače, politički korektnom oku šibali smo se s drugima, a da toga nismo ni bili svesni, imali smo poslednjeg evropskog diktatora, stvaramo ozbiljnu dijasporu u Holandiji, a i prilično uspešno (umetnički dojam je podložan i drugačijem viđenju) promovisali smo sopstveni etno kroz koncertna zalaganja Gorana, Emira i Neše. Drugim rečima, bilo nas je svuda – i gde treba i gde ne treba.

Norveška muzička scena danas je pionir, postpionir i vrlo kooperativan saradnik na više područja. Death metal (ma šta mi o njemu mislili i pisali) danas je jedan od potencijalno najprogresivnijih žanrova, čiji su utemeljivači, treba li reći – norveške perjanice Mayhem i Emperor. U jednom kritičkom osvrtu ozbiljno i smelo se tvrdi kako u pomenutoj muzici provejava seta hladnih skandinavskih zima, dok u antihrišćanskom i propaganskom u njihovim stihovima treba prepoznati nostalgiju za periodom Vikinga, kada je skandinavska kultura bila jedna od najdominantnijih. Impresivno i za pomisliti! Pored death metal favorita, i tzv. novi akustički pokret među najboljima ima norveški bend Kings Of Convenience, koji ne podseća na Simona i Garfunkela samo svojom duo-osovinom već i emotivnom zrelošću da se upusti u istraživanja zvuka tišine. Madrugada i Midnight Choir odavno su toposi na karti (evropske) amerikane, čije mračne himne, podjednako oslonjene na Mercy Seat Nicka Cavea, koliko i na Leea Hazlewooda iz faze dana pre, prividno i superiorno prkose globalizmu, mlateći neprijatelja njegovim oružjem. I na kraju ove niske norveških bisera nalazi se i njihov predlog (evrovizijski rečeno…) za plesne podijume – projekat Royskopp, čiji je album Melody AM bio jedan od najinteligentnijih prošlogodišnjih izdanja pop-housea, iako nije ni jedno ni drugo.

Zašto onda Norveška?! Zato što Srbija neće, nema čime ili nije kadra. Iako ovaj tekst zapravo nema ama baš nikakvu nameru da poredi ove dve pop kulture, jasno je da Srbija ne koristi reklamu koju je sama (i uz pomoć drugih) napravila, a u svetu marketinga loša reklama ne postoji. Zamislite samo – iz zemlje koja nam (vam?) je u devedesetim dala jednog od poslednjih evropskih diktatora stižu Darkwood Dub, bend koji autentičnim pop ašovom (puštamo mašti na volju, a za potrebe marketinga) kopa po groblju krautrocka, ili – ako ste propustili sve prilike da uhvatite Radovana Karadžića, ne propustite priliku da uz pomoć Beogradskog Sindikata otkrijete šta je to srpski geto, ili – ako ste voleli Bregu i njegov sindikalni orkestar za svadbe i sahrane, spustite se u etno andergraund u kome vas čeka Serbia Sounds Global, što da ne?!

Ako budemo čekali da se neko seti da ovde sem haških ispisnika postoji još nešto čemu bi Evropa trebalo da se posveti, možemo svi zajedno, i to vrlo skoro, da se upišemo u malu školicu marketinga u kojoj će nam Željko Mitrović Pinki objašnjavati kako je i zašto u današnjem svetu promet (od 500 miliona) jedino što se računa, a zainteresovani za dodatnu nastavu moći će kod prof. Jelene Karleuše da uče šta je to srpski r’n’b.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

10.oktobar 2026. Sonja Ćirić

LOM: Hamsun, Selin, Ćosić, Jelinek, Dovlatov i slični čije nove knjige neće biti na Sajmu knjiga

Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora

Kultura

10.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Preraspodela kadrova po ustanovama kulture Beograda

Jovana Petronijević je iz Kulturnog centra Beograda premeštena u Teatar Vuk, na njeno mesto je postavljen Goran Čpajak, a KCB je već 16 godina u v.d. statusu

Kultura

10.oktobar 2026. S.Ć.

Festival umetnika sa crnih lista u 25 gradova Srbije

Zoran Kesić, Nataša Ninković, Mirjana Karanović, Dragan Mićanović, Anita Mančić, Milan Marić, Nikola Kojo i drugi sa crne liste deo su Blacklist festivala koji će biti u 25 gradova Srbije

Mediji

10.oktobar 2026. S.Ć.

Ilustrator „Vremena“ Vladimir Stankovski dobio prvu nagradu u Belgiji

Ruke su i dalje naš najbolji alat - rekao je Vladimir Stankovski na dodeli nagrade međunarodnog konkursa na temu „Ruka“, čiji je cilj bio povratak analognoj karikaturi

Kultura

09.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Novac namenjen kulturi država troši na sumnjive, i na projekte Ristovskog i Jung

Prema analizi Nezavisne kulturne scene, država je na konkursima za kulturne projekte ove godine potrošila 1.416,500 evra na sumnjive projekte. Za projekte Lazara Ristovskog i Aje Jung dala je više od 315.000 evra. A ostalima - šta preostane

Komentar
Vučić

Pregled nedelje

Koji zreo čovek govori kao Vučić

Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku

Filip Švarm    
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
TV debata

Komentar

TV debate na N1: Negledljiva i neslušljiva orlićijada

Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1866
Poslednje izdanje

Predizborna kampanja i političko nasilje

Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati se
Intervju: Sara Valentik, Studentska lista

Srbija mora da bude država bez korupcije i mafije

Izbori u Bosni i Hercegovini

Dodikov povratak. Ako je ikuda i odlazio…

Trideset godina kasnije: Studentski protest 1996-1997.

Srbija je ponovo svet

Globalno postrojavanje i prestrojavanje

Svet između dva predatorska hegemona

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure