img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Holandija

Izbori u senci atentata

16. maj 2002, 10:58 N. Lj. Stefanović
Copied

Javnost u Holandiji poslednjih dana počinbje da traga za odgovorima na mnoga pitanja koja se do sada uopšte nisu postavljala

„Mirno spavaj, Pim, zahvaljujući tebi Holandija će ostati budna“, piše na jednom od mnogobrojnih postera ostavljenih ovih dana u Roterdamu kraj groba Pima Fortajna, kontroverznog holandskog političara ubijenog 6. maja. I nekoliko dana posle sahrane Fortajna, koga su mnogi (ne bez osnova) videli i kao mogućeg pobednika na izborima 15. maja i možda novog holandskog premijera, ispred groblja u Roterdamu ne smanjuje se kolona ljudi koji s cvećem u rukama čekaju sat-dva da odaju poštu prvoj žrtvi jednog političkog ubistva u zemlji gde se do početka ove godine reč politika obično rimovala sa traćenjem vremena.

Politički komentatori tvrde da ovo ubistvo predstavlja ujedno i kraj „nevinosti holandske politike“ i sveopšti poraz društva u kome je nečija politička provokativnost prvi put plaćena životom. Vodeći listovi ocenjuju da se holandska demokratija našla na najnižoj tački nakon Drugog svetskog rata. U nekim analizama ističe se čak da se Hag spremao za dugo i toplo političko leto bez stabilne vlade i za italijansku promenljivost kabineta, a da se posle ubistva Pima Fortajna čitava zemlja polako pretvara u „Palermo na Severnom moru“.

DOMINACIJA: Većina onih što stoje u redu ispred privremenog Fortajnovog groba (po sopstvenoj želji biće sahranjen u Italiji gde se za njega već priprema posebna grobnica iznad površine tla jer pokojnik nije voleo vlagu) tvrdi da su za politiku počeli da se zanimaju tek u poslednjih nekoliko meseci od kada je ubijeni populista uzdrmao holandsku učmalu političku scenu često zapaljivim, ali i prilično jasnim porukama i prečicama koje je nudio biračima. Početkom februara ove godine Fortajn je došao u sukob sa svojom bivšom partijom zbog stava o islamu „kao nazadnoj religiji“, istog meseca osnovao je stranku koja je dobila njegovo ime i već u martu na lokalnim izborima u Roterdamu pobedio, osvojivši 17 od 54 mesta u gradskom parlamentu. Odziv birača na tim izborima bio je prilično velik u poređenju sa sličnim izborima u poslednjih desetak godina.

Od tada do trenutka kada je ubijen dominirao je holandskim političkim prostorom –ekstremnim stavovima izluđivao je političke oponente koji su ga u početku potcenjivali a kasnije, ne priznajući to javno, svoje političke poglede pomerali pomalo udesno. U javnim tv-debatama malo ko se (osim lidera stranke „zelenih“) usuđivao da mu izađe na crtu jer je Fortajn o svemu govorio prilično provokativno, jednostavno i razumljivo za razliku od većine ostalih političara čiji je jezik odavno korodirao u fraze, a političke protivnike je lako izbacivao iz ravnoteže. Često je napadao birokratizovano holandsko društvo, smetala mu je i neefikasna i skupa evropska birokratija iz Brisela, ali su ga najpažljivije slušali kada je govorio o hermetičkom zatvaranju holandskih granica i drastičnoj promeni politike prema došljacima i azilantima, pogotovo iz islamskih zemalja. Mnogi su takve stavove protumačili kao Fortajnovo objavljivanje rata islamu, „još uvek hladnog rata“, ali rata koji bi uskoro mogao da eskalira. Većina stranih diplomata opisivala je inače Fortajna kao čoveka „atipično opuštenog za Holanđanina“, ambicioznog solistu i ozbiljnog „izazivača establišmenta“. Privatno, ubijeni je važio za egzibicionistu – kao student diplomirao je na marksizmu, vozio se isključivo u „bentliju“ ili „jaguaru“, govorio je da bi jednoga dana voleo da završi kao Kenedi čiju je sliku držao na radnom stolu, a kada je ubijen, misi u katedrali u Roterdamu, osim državnog vrha, partijskih saboraca i prijatelja, prisustvovao je i Pimov batler sa dve pudlice. U tv-intervjuima otvoreno je govorio o svojim seksualnim (gej) sklonostima, o ljubavnim patnjama zbog partnera Arija s kojim je raskinuo ili o depresiji koju je kasnije lečio.

Od ovih pomalo bizarnih detalja iz Fortajnovog života, Holanđane trenutno neuporedivo više počinje da zanima pre svega uticaj ovog političkog ubistva na neposrednu budućnost i ishod izbora koji se održavaju u vreme dok ovaj tekst odlazi u štampu. Neki analitičari smatraju da bi, devet dana pošto je ubijen, Pim Fortajn možda posmrtno i simbolično mogao da stane na čelo države s obzirom na to da na izborima učestvuje lista koja nosi njegovo ime. Njegovi stranački sledbenici već su započeli javnu prepirku oko toga ko će ubuduće predvoditi ovu političku opciju i ko će najautentičnije zastupati stavove ubijenog populiste koji je kao samonikla pojava za samo nekoliko meseci potpuno uzdrmao čitavu zemlju.

SPOROVI: Analitičari se za sada izgleda spore u proceni krajnjih dometa ove opcije. Po jednima, Holandija je u blagostanju počela da se dosađuje i pomalo se uželela spektakla u situaciji u kojoj su ideološke razlike među strankama gotovo nestale i u kojoj su se svi nagurali oko političkog centra bez prave opozicije, ostavljajući desni i ekstremni prostor potpuno slobodan. Po drugima, Pim Fortajn najverovatnije nije neko ko je mogao da se pojavi samo u Holandiji, već je po svemu sudeći deo jedne šire pojave – uzleta novih ultradesnih populista koji širom Evrope razdrmavaju političke elite, utonule u sivilo, korupciju i samodopadanje.

Nekoliko dana pre nego što je ubijen, Fortajn je tvrdio da živi u „najopasnijem gradu u Holandiji“ Roterdamu u kome ima mnogo no go zona, kojima vladaju kriminalci. Njegovi politički oponenti nisu se složili s takvim stavom i pozvali su ga da zajedno prošetaju sumnjivim četvrtima ovog grada, što je Fortajn odbio. Neke od pristalica ubijenog političkog lidera upozoravaju sada da se čitava Holandija polako pretvara u no go zonu. U pitanju je svakako sračunato političko preterivanje, ali javnost u ovoj zemlji poslednjih dana počinje da traga za odgovorima na mnoga pitanja koja se do sada uopšte nisu postavljala. Na primer, zašto Holandija nema zakon o borbi protiv terorizma, gde je i kada ubica koji je odmah uhapšen tako dobro i precizno naučio da puca, da li je bio sam ili je možda deo neke šire organizacije, nije li holandska policija prebrzo našla svog Lija Osvalda i ovo ubistvo takođe prebrzo pripisala pojedincu da bi zatrpala neke neprijatne istine, zašto niko nije ozbiljno shvatio pretnje koje su Fortajnu poslednjih nedelja upućivane s raznih strana i o kojima je on u nekoliko navrata javno govorio?

U svakom slučaju, previše pitanja za zemlju u kojoj su do pre samo nekoliko meseci političari u Hagu na posao umeli da idu i na biciklu i u kojoj je premijer prvi put ušao u blindirani automobil tek posle 11. septembra prošle godine. Ubuduće, Karla del Ponte očito neće biti jedina u Hagu koja na posao odlazi u pratnji telohranitelja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bela kuća

Sjedinjene Američke Države

25.decembar 2025. Dijana Roščić / DW

Trampov „lov na veštice”: Evropskim aktivistima zabranjen ulaz u SAD

Među petoro Evropljana kojima je administracija Donalda Trampa zabranila ulaz u SAD je i bivši komesar EU za unutrašnje tržište i Nemica koja je odlikovana ordenom za zasluge. Iz Evrope stižu žestoke osude

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima.

SAD

24.decembar 2025. Kristof Štrak (DW)

Ko je najmoćniji Amerikanac na svetu, papa Lav IV ili Donald Tramp?

Od jeseni 2025. Lav XIV više puta je jasno kritikovao odnos SAD prema migrantima. Američka biskupska konferencija, kojoj pripada oko 270 biskupa, sredinom novembra gotovo jednoglasno se suprotstavila Trampovoj politici

SAD

24.decembar 2025. I.M.

Vrhovni sud zabranio Trampu da šalje Nacionalnu gardu u Ilinois

Osujećen je plan predsednika SAD Donalda Trumpa da pripadnici Nacionalne garde obezbeđuju federalne službenike tokom deportacija migranata u Ilinoisu. Vrhovni sud to mu je zabranio

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Spoljna politika Srbije u 2025.

Klecanje izgrizenih nogara

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure