img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropski izbori - Francuska

Rekordna pobeda

19. jun 2002, 23:00 Frano Cetinić
Copied

Šest milijuna francuskih birača, koji su 21. aprila dali svoj glas čelniku krajnje desnice Žan-Mari le Penu, ostali su bez ijednog zastupnika, što zajedno s petnaest i pol milijuna suzdržanih čini da svaki drugi Francuz nije zastupljen u Nacionalnoj skupštini

Specijalno za „Vreme“ iz Pariza

Sva vlast Širaku – bio bi najkraći sažetak završnice dvomjesečnog izbornog maratona u Francuskoj koji je priredio niz vratolomnih preokreta i iznenađenja. Jer, u odlučujućem drugom krugu parlamentarnih izbora 16. juna umjerena je desnica osvojila ogromnu većinu sjedišta u Burbonskoj palači: od ukupno 577, ona će imati 399, a ljevica 178 sjedišta.

Nesumnjivi pobjednik drugoga kruga parlamentarnih izbora je novoformirani Savez za predsjedničku većinu – UMP – koji sam raspolaže bonapartističkom većinom od tri četvrtine sjedišta (378), pobjeda kakva se ne pamti u povijesti Pete republike. Stvoren za potrebe drugog kruga predsjedničkih izbora, kao neka vrsta vatrogasno-umjetničke instalacije, e da bi se ugasio požar krajnje desnice, UMP nije održao ni osnivački kongres, nema vodstvo, nema članstvo, nema ni programa, osim želje da se stavi iza „Širakove zastave“, o kojoj nitko ne zna što bi trebala značiti. Sam premijer Žan-Pjer Rafaren – potvrđen kao mandatar za sastav nove vlade – dobro ga je definirao kad ga je nazvao „laboratorijem ideja“ i „air–bagom protiv teških sudara“.

Centristički savez za francusku demokraciju – UDF – uspio je sačuvati vlastitu političku etiketu i parlamentarnu zastupljenost s 22 sjedišta. Ako ni za što drugo, poslužit će hvale vrijednoj ulozi da samim svojim menjševičkim postojanjem posvjedoči kako demokratski centralizam nije posve osvojio boljševičku desnicu.

AGONIJA KOMUNISTA: Poraz ljevice je težak, ali ne i tragičan kao onaj iz 1993. godine. Socijalistička je stranka ipak uspjela osvojiti 141 sjedište, a njeni saveznici – komunisti i zeleni – 21, odnosno tri mjesta, čemu treba pridružiti i šest sjedišta pod svaštarskom etiketom različita ljevica i sedam zastupnika Stranke lijevih radikala.

Ljevica je tako izgubila oko milijun glasova u odnosu na prethodne parlamentarne izbore, ili blizu 150 sjedišta, a mnogi su njeni prvaci ili bivši ministri ostali bez parlamentarnog mandata. Najgromoglasniji poraz doživio je čelnik francuskih komunista Rober I, koji je izgubio poslaničko mjesto u crvenom pariškom predgrađu Obervilije. Nakon 20 godina silazne putanje, kad je na njihovu čelu bio medijski nezaboravni Žorž Marše, komunisti su sada, pod vodstvom druga I, ušli u fazu agonije, ili stavljanja točke na prezime svoga šefa.

U drugom krugu je potvrđena tendencija, ispoljena tjedan dana ranije, uklanjanja ekstremnih stranaka te jačanja bipolarnosti, stvaranjem dvaju moćnih polova: jednog na desnici, drugog na ljevici, a što smo pravovremeno na ovom mjestu navijestili pod radnim naslovom: „od izbora – dva putića“.

Naime, čak 92 posto sjedišta pripalo je dvjema formacijama: Savezu za predsjedničku, bolje reći, Širakovu većinu i Socijalističkoj stranci tako da oko tih stranaka kruži sada po jedan „satelit“: centristički UDF, na desnici, i Komunistička partija, na ljevici, oba sa po dvadesetak zastupnika.

Nacionalna fronta nije uspjela dobiti nijedno zastupničko mjesto, što otvara pitanje reprezentativnosti političkoga sustava, rezultat koji ide u prilog svima onima, s lijeva i zdesna, koji sve više naglašavaju nužnost unošenja veće doze proporcionalnosti u francuski majoritetni izborni sustav.

Šest milijuna francuskih birača, koji su 21. aprila dali svoj glas čelniku krajnje desnice Žan-Mari le Penu, ostali su bez ijednog zastupnika, što zajedno s petnaest i pol milijuna suzdržanih čini da svaki drugi Francuz nije zastupljen u Nacionalnoj skupštini. Ovo se objašnjava onim nepisanim „republikanskim paktom“ po kojem je zabranjena suradnja s kandidatima krajnje desnice na terenu, pa imamo situaciju da četiri puta izborno slabija Komunistička partija ima dvadesetak zastupnika jer uživa podršku ljevice i čak desno orijentiranog izbornoga tijela, budući da je bije glas da je konstruktivna i pristojna, dočim Nacionalna fronta ni jednog jedinog. Glas vjerojatno zaslužen, ali cijela ova „republikanska rabota“ teško da se može pomiriti s dobrim demokratskim običajima i to postaje izvor dubokih frustracija, koje bi se jednoga dana mogle ispoljiti na posve nedoličan način.

HOLIVUDSKI RECEPT: Za sada, ostaje nam da podsjetimo na još jednu značajku izbornih konsultacija u Francuskoj u posljednjih 25 godina: nijedna parlamentarna većina nije preživjela sljedeće izbore: tako je bilo 1981, 1986, 1988, 1993, 1997 i 2002. Ovaj holivudski recept prihvatili su danas socijalisti te njihov čelnik Fransoa Olan iste večeri kad su objavljeni rezultati njihova poraza poziva svoje članstvo da se pripremi za novu „smjenu vlasti“. Sljedeća stanica: 2007. godina! Ovu nezahvalnost – nepromjenljivi karakter promjenljivosti vladajućeg sloja – svakako treba pripisati dubinskoj mudrosti francuskog izbornog tijela, mudrosti koja se nagomilala kroz stoljeća i koja još nije pronašla ni svog portparola, još manje svoga tumača.

Kao i svaki izborni okršaj u ova zadnja dva mjeseca, tako je i ovaj posljednji, u prošlu nedjelju, obilježio novu stranicu u francuskoj parlamentarnoj povijesti: rekordnu stopu apstinencije – gotovo 40 posto – ili apotekarski precizno: 39,71 posto.

Osjećaj da je sve bilo unaprijed odlučeno, da nema velike neizvjesnosti, zatim odsustvo stvarne izborne kampanje – bolje reći, zaglušujuća izborna šutnja koja je trajala sve vrijeme koje dijeli prvi i drugi krug izbora – svakako da su faktori koji, unatoč lijepom vremenu, nisu izmamili Francuze u obližnja izborna izletišta, i tolika stopa trezvenosti, da ne kažemo celibatske suzdržanosti od konzumiranja demokratskog grijeha, poništava one prije spomenute pozitivne i stabilizirajuće učinke bipolarizacije.

Iz dvomjesečnog izbornoga festivala, kao glavni zaključak nameće se sljedeća bogohulna misao, autor koje bi za sada želio ostati neimenovan: politička kriza – koja se u prvom krugu predsjedničkih izbora na eksplicitan način izrazila u obliku velikog broja glasova danih desnim i lijevim ekstremistima – na kraju se izbornog maratona očituje kao implicitna kritika političkog establišmenta, kao politička depresija koju ponajbolje izražava podatak o rekordnoj stopi apstinencije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Ruke s lisicama iza leđa

Hronika

10.januar 2026. Nemanja Rujević

Nemačka još čeka da Srbija izruči ubicu Kenana M.

Kenan M. je osumnjičen da je u Mendenu ubio jednog i teško ranio drugog građevinskog radnika posle svađe oko novca. Uhapšen je posle tri meseca bega, u Srbiji čiji je državljanin. Proces izručenja traje.

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure