img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

I. Lukačević

Ko sve treba da se stidi

17. oktobar 2002, 18:59 I. Lukačević, Beograd
Copied

G. Lojpur navodi jedan svoj govor u Komisiji za istinu i pomirenje, gde je između ostalog rekao da se sa stradanjem Sarajeva ništa ne može meriti, da je to najtamnija mrlja na savesti svakog od nas pojedinačno. Ja mislim da nije tako. Uopšte ne osporavam težinu sudbine i veličinu stradanja Sarajeva, ali zašto bi to bila neizbrisiva mrlja na savesti svakog od nas, pretpostavljam Srba? Činjenica je da je SRJ pomagala Republici Srpskoj, činjenica je da su pojedinci iz Srbije i Crne Gore ratovali, svojom voljom, u vojsci RS, ali zašto bi to bila mrlja na savesti svakog od nas? Jugoslavija se početkom devedesetih godina raspala zato što su njene etničke komponente otišle svaka na svoju stranu, nisu htele zajednički jugoslovenski identiet, već su želele da budu „svoje na svome“. U svetlosti tih zbivanja sasvim je prirodno da su Srbi pomagali svoje, radilo se i o preživljavanju neboračkog srpskog stanovništva u RS, koje je slabo ko pomagao. I druge su zajednice solidarne, ne samo s pripadnicima svog plemena ili vere već i sa stranim državama prema kojima osećaju bliskost. Nisu li u Novom Pazaru Bošnjaci (kako se sada nazivaju) proslavljali pobedu jednog turskog tima, a kasnije napadali i tukli neke Srbe koji su se veselili zbog pobede jugoslovenske reprezentacije, i to ne nad Turskom! Ako bi neko rekao da je situacija takva zbog ratova devedesetih godina, primetio bih da je tako i ranije bilo, za šta ću dati jedan mnogo ozbiljniji primer. U knjizi Ustaše i Treći rajh (II deo, izd. Globus, Zagreb) ugledni hrvatski istoričar Krizman piše, na strani 176, da je prekid diplomatskih odnosa Turske s Rajhom delovao, prema nemačkim izvorima, izvanredno nepovoljno na bosansko-hercegovačke muslimane; taj prekid odnosa se dogodio početkom avgusta 1944. godine. Malo dalje, na strani 184, Krizman piše da je do kraja septembra te godine dezertiralo 2000 pripadnika 13. SS divizije Handžar, zatim da je bilo još dezertiranja u toku oktobra i novembra, o čemu je obavešten i Hitlerov glavni štab. U knjizi Waffen SS (izd. Weapons Book, Ballantine, London), koju je napisao engleski vojni istoričar Keegan, na str. 157. piše da je ta divizija rasformirana 1944. godine. Znači da je ta divizija, sastavljena od dobrovoljaca, za Nemačku postala neupotrebljiva pošto je Turska krajem 1944, doduše samo formalno, objavila rat Nemačkoj, koja je upravo tada počela mobilizaciju omladine od šesnaest i po godina naviše. Mislim da je ovoliko dovoljno da bismo jasno videli da su Bošnjaci bili skloni Turskoj kao nekoj vrsti druge otadžbine davno pre raspada SFRJ; to je jednostavno činjenica koju ne treba komentarisati (o pristajanju uz Hitlera da ne govorimo). Zašto bi onda Srbe iz Srbije („Srbijance“) trebalo optuživati ako su bili solidarni sa Srbima preko Drine? Još nešto, u Dejtonu je potpisan sporazum koji je priznao i garantovao srpski entitet u BiH. Priznat je, u znatnoj meri, cilj za koji su se tamošnji Srbi borili, ali, što je najvažnije, priznato je i postojanje njihove vojske, dakle one iste koja je bombardovala Sarajevo. Osim određenih pojedinaca, koje traži haški sud, vojnici i oficiri te vojske punopravno služe RS; njih treba pitati (naročito starešine) da li se stide zbog bombardovanja Sarajeva, a ne Srbe iz Kruševca ili Kikinde.

Zbog svega navedenog mislim da vikanje „Pokaj se, pokaj se“, kako je to odlično opisao g. Cerović, može imati samo suprotan efekat od očekivanog. Inače, i ja se u potpunosti slažem s gonjenjem ratnih zločinaca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure