img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

mr Miša Đurković

Moralni ziloti

28. novembar 2002, 19:12 mr Miša Đurković
Copied

"Suma njihovih strahova"; "Vreme" br. 619

U poslednjih godinu i po dana ja sam okončao desetogodišnji rad i objavio tri pisana produkta. Najpre svoj magistarski rad Poredak, moral i ljudska prava (IES, Beograd, 2001, 170 str.), koji je, koliko je autoru poznato, prva pravno-filozofska i političko filozofska studija o problemu ljudskih prava urađena kod nas. Uz to, to je i prva studija koja se kod nas bavi delom vodećeg savremenog (liberalnog) pravnog filozofa Ronalda Dvorkina. Zatim sam objavio zbirku socio/filozofskih i kulturoloških eseja Diktatura, nacija, globalizacija (IES, Beograd, 2002. 270 str.) gde sam sažeo dugogodišnja istraživanja, zasnovana na praćenju savremene literature o problemima nacije, nacionalizma, nacionalnog identiteta, globalizacije, pop-politike, popularne muzike itd. Na kraju se u poznatoj ediciji Libertas pojavio moj prevod knjige Liberalni nacionalizam čuvene izraelske autorke Jael Tamir, inače njena doktorska disertacija rađena kod Isaije Berlina. Ideja je bila da se s ovim prevodom i mojim predgovorom domaćim čitaocima omogući uvid u stanje zaista ozbiljne i bogate rasprave o čitavom ovom kompleksu problema, o kome svi kod nas pričaju a niko ništa ne zna jer ne prati relevantnu literaturu. Sav taj rad je upravo bio usmeren na pobijanje anahronog shvatanja nacije, nacionalnog identiteta (i nacionalizma) kao primordijalnog, esencijalističkog, mističnog, statičnog i isključujućeg entiteta, koje, zanimljivo je, podjednako dele domaći šovinisti i vas kolumnista, a koje je takozvana modernistička teorija nacionalizma (Anderson, Gelner, Hobsbaum) pobila pre jedno 20 godina. Kao alternativa ponuđeno je shvatanje nacije kao dinamičnog, fleksibilnog konstrukta, otvorenog za proliferaciju i razmenu s drugim kulturama i nacijama, i zasnovanog na univerzalističkim moralnim osnovama koje drugim nacijama priznaju ista ona prava koja traže i za sebe. O svemu tome u vašem cenjenom listu nije bilo ni jednog jedinog reda. Umesto toga, vaš uvaženi kolumnista koji očigledno ne poznaje ništa od mojih radova, lepi mi etikete i pokušava da me strpa u društvo u koje ne pripadam. Ove radove gore nisam naveo zbog reklame, već da bih obavestio vaše cenjene čitaoce o njihovom postojanju (jer su i inače potpuno prećutani) i da bih ih zamolio da to pročitaju i tek nakon toga prosude o mom „liku i delu“, odnosno o vrednostima političkog liberalizma i liberalnog nacionalizma kao normativnih stanovišta koje branim i zastupam. Takođe bih i njih i vas uputio na svoj tekst iz septembarskog broja „Prizme“ (O legitimnosti konzervatizma) koji je nastao kao reakcija na kod nas još uvek dominantnu komunističku sliku sveta prema kojoj postoje samo „dobra levica i zla desnica“. Ovo ekstremističko shvatanje koje je „briljantno“ razvijeno u knjigama gospođe Mirjane Marković je izuzetno opasno po naše društvo jer nameće stav ili-ili o svim pitanjima. Time se ignoriše mnogo fundamentalnija razlika između umerenih levih i desnih opcija, s jedne strane, i radikalnih levih i desnih shvatanja, s druge. Krajnji produkt je slika teorijskog i političkog spektra gde vi imate kao jedine alternative one leve moralističke zilote koji žare i pale po stranicama vašeg lista i Vojislava Šešelja. Kao što je poznato jedan ekstremizam hrani drugi, a u nedostatku umerenih političkih opcija, nema ni vladavine prava, ni demokratskih institucija, ni sigurnosti kao osnove za razvoj preduzetništva i tržišne privrede, odnosno svega onoga što čini normalno liberalno-demokratsko društvo. Ja ne želim da živim u takvom društvu i svim snagama, koliko je to u mojoj moći, trudiću se da se borim protiv takvih ekstremizama a za stvaranje normalnog liberalno-demokratskog društva u skladu s evropskim uzusima.

Žao mi je što i tako ozbiljan list kao što je „Vreme“ reprodukuje i nameće javnom mnjenju ovu opasnu sliku stvarnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure