img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Momčilo Pavlović

„Lako je blejati, teško je davati mleko“

25. decembar 2002, 01:01 Momčilo Pavlović, Beograd
Copied

"Juriš novih istina", "Vreme" br. 622

Organizovana i sistematska kampanja nedeljnika „Vreme“, tj. ljudi koji kao da su svađalački raspoloženi ili su možda nekakva nova ideološka žandarmerija, komiteti ili ono što je već viđeno, na jedan udžbenik, banalizovala je neophodnu ozbiljnu, naučnu i široku diskusiju o brojnim pitanjima iz novije srpske prošlosti, nastavnim planovima i programima, svodeći je na jednu ili dve nastavne jedinice, odnosno partizansko-četničke sukobe i pozicije, i političku (dis)kvalifikaciju autora tog udžbenika, otkrivajući tobožnju nameru, ili zaveru, autora da partizansku zamene četničkom paradigmom. Manje je važno što je ovakav pristup nenaučan, ali je važno da je nekorektan, tendenciozan i sveden na obično opanjkavanje autora. Iako sam za deo koji sam u udžbeniku pisao dobio prelaznu ocenu (ili se varam) od predvodnika kampanje M. Vasića, a i „eksperti“ me nešto mnogo ne diraju zasad, ne mogu a da ne primetim sledeće.

Za razgovor o manama i nedostacima ovog udžbenika sa naučne, metodološke ili didaktičke strane potreban je minimum ozbiljnosti, poznavanja materije o kojoj se govori i usredsredjivanje samo na predmet spora a ne kao sada da se tu trpa sve i svašta i povezuju stvari i ljudi koji se ne mogu povezati – predsednik Koštunica i Ljotić, odnosno namera da se njegovim imenom nazove jedan trg u Smederevu, onda SANU, onda Srpska pravoslavna crkva, pa pismo devet intelektualaca i tako redom sve do udžbenika, odnosno njegovih autora. Kada sve to uvežete, na način kako to radi „Vreme“, ispada da je u Srbiji fašizam u organizovanom nastupu, a mi, autori propagatori tih ideja, nacionalisti i šta još ne. Iako ne mislim da je to tačno niti da se radi o organizovanoj akciji (Srbi, to se pokazalo, nisu disciplinovan niti narod sposoban da radi po nekakvom planu), stvar možete okrenuti pa preko akcija tih ljudi, a posebno nedeljnika „Vreme“ jednostavno dokazivati da je u Srbiji na sceni i u organizovanom nastupu komunizam u svom izvornom obliku, naravno sa srpskim varijacijama. Ako vam kažu da su udžbenici pod Miloševićem bili bolji, ako se ističe anti-antifašizam (nije baš jasno) pobednika partizana, ako se negira i njihova kolaboracija sa Nemcima, a traži da se ističe četnička kolaboracija, ako se napadaju ljudi i ocrnjuju najgorim političkim etiketama, onda ljudi oko „Vremena“, ma ko bili („slučajni ministri“ i predstavnici minornih stranaka bez ozbiljnog uporišta u narodu ili tzv. eksperti inkorporirani u aktuelni režim), nameću bučnim i neobuzdanim napadima ne svoju ideologiju jer je nemaju, nego svoja razmišljanja na mah (a o svemu misle i uvek su u pravu), i besomučnim napadima opravdavaju i svoje postojanje i svoje ničim zaslužene pozicije i privilegije.

Udžbenik koji se ne sviđa novinarima „Vremena“ i pojedinim „ekspertima“ pripada prvoj generaciji udžbenika napravljenih posle 5 oktobra 2000. godine, za koji smo verovali da je simbolično označio i pad komunizma u Srbiji. Prelomna situacija nastala posle 5. oktobra u društvu neminovno se odrazila i ogleda se i u udžbenicima, a posebno u onom koji tretira noviju istoriju. Ovo je prvi korak ka modernizaciji i poboljšanju nastavnog materijala i udžbenika, prvi nesiguran korak ka uklapanju u medjunarodne standarde i namere pravljenja medjunarodnih udžbenika, vreme za koje verujem da će vrlo brzo doći. Koliko li će tek tada Srbi biti iznenađeni sadržajem tih udžbenika, i sopstvenom istorijom?.

Mislim da je ovaj udžbenik ma kako posmatran deo prelomnog trenutka u udžbeničkoj literaturi i da je generacija novih udžbenika, nekako se to namestilo, prva najavila reformu u obrazovanju koja se spotiče na svakom koraku. Mislim da je to, između ostalog, i zbog velike količine „eksperata“ u Ministarstvu prosvete, uopšte u Vladi i na srpskoj političkoj sceni. Po mom mišljenju, udžbenicima bi reforma trebalo da se završi, a ne da započne. Ministarstvo sa svim svojim „ekspertima“, profesionalcima i časnim ljudima može biti ponosno na seriju udžbenika, pa i da nisu najbolji, oni su zasad jedini (potrebni su alternativni) i ocenjeni su od stručnog stranog faktora kao veliki pomak, čak najveći od svih država, sem Slovenije, nastalih na razvalinama Jugoslavije. Naravno, oni su podložni kritici, potrebna je diskusija, u svima ima brojnih nedostataka, kao i u udžbeniku za maturante, ali sa pristupom kakav neguje „Vreme“ ispada da su najbolji bili udžbenici pod Miloševićem, kako je ustvrdila jedna „ekspertka“ sa Filozofskog fakulteta. Ja ne mislim tako i zato sam se poduhvatio ovog posla. Za one koji ne misle kao ja udžbenici nastali pod Miloševićem nisu zabranjeni i još se koriste u školama.

Od partizansko-četničkog odnosa, od odnosa pobednika i poraženog (istorija ih je porazila i jedne i druge, a posebno velike posledice po srpski narod izazvali su pobednici) važnije je pitanje uspostavljanja novog sistema udžbenika, alternativnih, sa revidiranim sadržajem, nego destruktivno i sa političkih ili ideoloških pozicija pronalaženje novih neprijatelja, četnika i nove desnice, nacionalista. Naravno, ponavljam, to ne znači da nije potrebna široka diskusija u društvu i oko spornih pitanja istoriografije, ali udžbenici ne mogu da budu na vrhu i da nose i inspirišu takvu diskusiju. Ono što treba da udje u udžbenike trebalo bi da bude tesno povezano sa diskusijom u nauci, ali i u društvu o brojnim spornim i kontroverznim pitanjima iz sopstvene prošlosti. Razume se od stručnjaka i na stručan način, a ne od laika i na laički način, kakva je uobičajena praksa u Srba. Rezultati ozbiljne naučne diskusije trebalo bi da nađu mesto i u udžbenicima jer ponekad golo suprotstavljanje činjenicama može samo da produbljuje sporove.

Potpuno sam svestan da udžbenik ima određene nedostatke i da ga je lakše kritikovati nego hvaliti. Kao prvi novi udžbenik posle tragičnih događaja na tlu Jugoslavije i promena posle 5. oktobra u Srbiji, on odslikava raspad jedne države. Verovatno se i u njemu mogu naći sve teškoće i problemi tranzicionog vremena. U tom smislu on je tranzicioni udžbenik i solidna osnova za pravljenje boljeg udžbenika od boljih autora. Jedva čekam „ekspertski“ udžbenik da jednom za svagda razjasni sva sporna pitanja u srpskoj istoriografiji, a maturantima kroz udžbenik ponudi idiličnu istoriju srpskog naroda u XX veku, bez ratova, bez žrtava, bez zločina, bez tragičnih podela, a preko lekcija o ženama, deci (koje su svakako neophodne), nevladinim organizacijama objasni gde smo, kako smo i zašto stigli dovde dokle smo stigli, ako smo uopšte negde stigli.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure