img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svjetlana Rašić

Kragujevac i Srebrenica

04. februar 2004, 11:06 Svjetlana Rašić
Copied

"Promašena pridika"; "Vreme" br. 682

Ukoliko ukazivanje na neophodnost moralnog otklona od zločina počinjenih u ime tzv. viših nacionalnih ciljeva i sankcionisanja njihovih projektanata, inspiratora i po činilaca znači govor mržnje, rado ću prihvatiti takav kvalifikativ od strane svog kritičara Jovana Nenadova.

Da poređenje žrtava Kragujevca i Srebrenice jeste i te kako umesno, ima i previše dokaza, od kojih se najsvežiji mogu naći u obrazloženju presude generalu Krstiću, kao i njegovom priznanju o ličnom udelu u događajima po osnovu komandne odgovornosti. Takođe, i Momir Nikolić i Dragan Obrenović su pred sudijama Haškog tribunala priznali napad na civilno stanovništvo Srebrenice, kao i da je u okviru njega došlo do ubistva preko 7000 bosanskih musliman.

Podaci Međunarodnog Crvenog krsta govore o više od 7000 nestalih tokom pada Srebrenice. Paskal Cutet, šef delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta raspolaže podacima o 7587 nestalih osoba.

Ugledna holandska mirovna organizacija Međucrkveni mirovni savet /IKV/, koja je optužila svoju vladu za držanje holandskih trupa u srebreničkom masakru, navodi broj od više od 7500 postradalih u svojoj publikaciji „Srebrenica – genocid koji nije bio sprečen“.

Patrik Mening, istražitelj Haškog tužilaštva daje podatak da je do sada ekshumirano 2541 telo, te da tu nisu uračunate sve postojeće masovne grobnice, za koje se tek očekuje ekshumacija. Takođe potvrđuje da se više od 7000 lica vode kao nestala.

U vreme donošenja presude generalu Krstiću, prema „opreznoj proceni“ sudskih veštaka Haškog tribunala,“minimalni broj tela“ iz dotad ekshumiranih grobnica iznosi 2028 („NIN“, 2718).

Dr Zoran Stanković potvrđuje tu brojku, navodeći da je učestvovao u ekshumaciji srebreničkih žrtava („Nacional“, 20.01.2003).

Paralela mog kritičara sa udelom u zločinu druge strane usrebreničkim događajima može se ozbiljno razmatrati tek po

okončanju sudskog procesa pomenutom Naseru Oriću koji je, važno je napomenuti, odavno u dostupnosti sudskih organa, za razliku od dvojca Mladić–Karadžić. Uzgred, njegova „harizma“ među sunarodnicima teško se može meriti sa „slavom“ ovdašnjih „junaka“. Nije mi poznato ni da se štampaju majice s njegovim likom niti da iko od zvaničnika BiH javno staje u njegovu odbranu.

Broj poginulih građana Sarajeva, prema podacima UN-a, Crvenog krsta i Fonda za humanitarno pravo je u visokom

stepenu usaglašen i iznosi oko 12.000, od čega je svaka deseta osoba dečjeg uzrasta.

Što se tiče optužbi o navodnoj pristrasnosti Haškog tužilaštva i sankcionisanju samo jedne strane, podaci su sledeći; broj zvanično optuženih je 137, od čega se na lica srpske nacionalnosti odnosi 78, a na ostale 59. Od tog broja uhapšeno je 92 lica, od čega 58 srpske nacionalnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Revolucionarni preobražaj ratnih veterana

Pobuna građana Srbije nije revolucionarna jer ne zahtevaju promenu političkog sistema, već promenu kleptokratske ekipe na vlasti. Ali u ovoj pobuni jesu revolucionarni postupci ratnih veterana

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Hoće li Vučić pomilovati Dodika

Može li Vučić nešto da učini za Dodika? Naravno. Može da ga pomiluje. Ali ne u pravnom smislu, već u onom ljudskom – po kosi i obrazu

Filip Švarm

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure