img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Marko Omčikus

Virenje u odžak

07. април 2004, 17:55 Marko Omčikus
Copied

"Zašto je izgoreo Hilandar"; "Vreme" br. 689

Kao sagovornik u vašem tekstu o uzrocima požara u Hilandaru, bio sam ne malo iznenađen izborom drugog sagovornika Marije Radan-Jovin. Lično poštujem novinarski i demokratski princip „da se čuje i druga strana“. Međutim, ta „druga strana“ u slučaju Hilandara svakako nije bio dobar izbor. Uvažavam Mariju Radan-Jovin kao arhitektu i konzervatora sa kojom sam proveo jedan deo radnog veka u Zavodu. Prihvatam da su prema njoj učinjene i nepravde, mada prilično generisane njenim temperamentom. Međutim, osoba koja nikada nije bila u Hilandaru, u njenom slučaju, nažalost zbog toga što ženama Svetoj gori nije dozvoljen pristup, ne može da svojim načelnim znanjima i iskustvima, teoretski dovode u nekakvu sumnju nalaze i pretpostavke stručnjaka koji su izvršili uvid u stanje posle požara. Kompleks Hilandara u graditeljskom pogledu prepun je izuzetaka u odnosu na pravila, kao i viševekovnih građevinskih aplikacija, koje i pored temeljnog istraživanja i dokumentovanja nisu mogla u celosti da se ispitaju. Do nedostajućih podataka moglo se eventualno dolaziti primenom demontaže, što u principu nije preporučljivo. Tako su u Hilandaru i neki dimnjaci gradjeni drukčije nego što je po pravilu, ili što bi danas rekli po građevinskim standardima. Požar je svakako otvorio prostor i dokumentovanju onoga što je bilo skriveno, ali bolje bi bilo da se o tom skrivenom nikad nije ni saznalo.

Eventualna „druga strana“ koja je mogla da potvrdi ili pak dovede u sumnju nalaze stručnjaka, mogla se naći među uglednim stručnjacima i naučnicima koji su dobar deo svog rada i istraživanja posvetili Hilandaru, a to su na primer prof. Mića Dimitrijević (statičar), dr Slobodan Nenadović (arhitekta), ili akademik Vojislav Korać (arhitekta i istoričar umetnosti). Tom spisku dalo bi se priključiti i niz drugih stručnjaka koji su radili na projektima infrastrukture.

Nalaz stručne ekipe bazirao se na anketiranju svedoka i uvidu u stanje, kao i uvidu u detalje, a posebno inkriminisanog dimnjaka.

Posao stručnjaka nije bio da identifikuje ili individualizuje krivca. To je pretpostavljam posao grčkih istražnih organa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure