img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Venčanje u Madridu

Kraljevski centar sveta

27. maj 2004, 03:22 Vladimir Stanković
Copied

Venčanje prestolonaslednika princa Felipea i Leticije Ortis, plebejke koja će jednog dana biti kraljica Španije, paralisalo je prošle subote zemlju, a Madrid pretvorilo u monarhistički centar sveta, jer su među 1600 zvanica bili prisutni predstavnici 40 kraljevskih kuća i 18 šefova država

Od stalnog dopisnika „Vremena“ iz Madrida

U ponedeljak ujutro, dva dana posle venčanja španskog prestolonaslednika Felipea i bivše novinarke Leticije Ortis, na kioscima, kojih inače ima na svakom ćošku, već posle 09.00 nije bilo moguće kupiti nijednu od takozvanih „revija srca“. Tiraži specijalnih izdanja, posvećenih kraljevskom venčanju, naprosto su razgrabljeni, a za sve one koji su ikada „pravili novine“ ostaće večita tajna kako je (tehnološki) moguće da se već u nedelju, manje od 24 časa posle venčanja, pojave revije, u punom koloru, na više od 100 strana. Najčuvenija u tom žanru štampe svakako je „Ola“, ali kako izgleda njenih 300 ili više stranica, ne možemo preneti jer smo na „na 28. mestu waiting liste“ kod uobičajenog prodavca novina koji čeka doštampani tiraž da zadovolji svoje stalne mušterije…

OPŠTA PARALIZA: U subotu oko 11.10, kada je mlada ulazila u katedralu Almudena u kojoj su je čekali mladoženja i oko 1600 zvanica, telefon 112 na koji Madriđani prijavljuju sve moguće kvarove, probleme, zaglavljivanja, poplave itd. ćutao je punih petnaestak minuta što je, kažu, nezabeleženo. Kada je kulminirajući trenutak početka ceremonije venčanja prošao, telefon je „proradio“ i do 12.30 registrovao 487 poziva, znatno više nego „normalnih“ subota, a razlog je bila jaka kiša koja je izazvala niz problema.

Službe koje svakodnevno mere gledanost televizijskih programa saopštile su u ponedeljak da je venčanje na tri kanala koji pokrivaju celu teritoriju Španije pratilo 25 miliona ljudi, u proseku 94 minuta! Ako se tom broju doda i tv-gledalište 160 kanala koji su direktno prenosili venčanje, stiže se do brojke od 1,2 milijarde svedoka prvog kraljevskog venčanja na tlu Španije posle punih 97 godina…

Navedeni detalji samo su ilustracija interesovanja koje je ovo venčanje pobudilo pre svega u Španiji, ali takođe i u Evropi, pa i u svetu. Zemlja je bukvalno bila paralisana, prikovana za tv-ekrane, napeta u iščekivanju šta će se i da li će se desiti nešto nepredviđeno. Nije se desilo ništa, i sa stanovišta bezbednosti to je najbolja moguća vest, ali, s druge strane, sve je toliko bilo „po protokolu“ (čak je i kiša pala kako je i kad je bilo predviđeno!) da je sve izgledalo nekako preorganizovano i, utisak je, pomalo hladno. Malo je bilo spontanosti, o improvizaciji da i ne govorimo. Strogi protokol jedino nisu poštovali unučići sadašnjeg kraljevskog para, petoro dece kraljevih kćeri Elene (sin i kćer) i Kristine (tri sina) koje je bilo teško pohvatati po katedrali Almudena, mizanscenu venčanja.

„OBNOVA“ MONARHIJE: Venčanje je pretvorilo Madrid u monarhistički centar sveta. Oko 40 kraljevskih kuća (niko od Karađorđevića nije primećen niti pronađen na spisku prisutnih monarhija) poslalo je svoje predstavnike. Uzgred, iranska ambasada u Madridu uložila je zvaničan protest zbog prisustva Farah Dibe, udovice šaha Reze Pahlavija (ne imenujući direktno nijedno od njih), ocenjujući da „poziv osobama prezrenim od iranskog naroda nije bio adekvatan“. Prisustvovalo je 18 šefova država, ali je ipak bilo primetno odsustvo lidera najvećih južnoameričkih zemalja, pa i nekih evropskih, što se pripisuje „slabom radu diplomatije u periodu smene vlade“, a „Mundo“ čak piše o „diplomatskom debaklu“. Viđen je i kompletan politički vrh Španije, uključujući i sve bivše demokratske premijere izuzev bolesnog Adolfa Suaresa. Bili su prisutni i svi predsednici autonomnih vlada, čak i one iz Katalonije i Baskije za koje bi se sve pre moglo reći osim da su monarhistički nastrojeni. Međutim, za proteklih 29 godina kralj Huan Karlos uspeo je da monarhiju učini prihvatljivom i podnošljivom čak i za okorele republikance. Doduše, nekolicina njih skupljala je protekle nedelje na Plasa del Sol u Madridu potpise protiv venčanja i monarhije „koja je nasleđena od Franka“, ali je reč o apsolutno izolovanom, gotovo pojedinačnom gestu. Kralj Huan Karlos je postigao ono što verovatno svaki šef države želi: ako me ne vole, bar me poštuju. Veći deo Španaca voli svoju (parlamentarnu) monarhiju, onaj manji deo republikanske orijentacije je poštuje kao ustavno uređenje i to je formula opšteg konsenzusa koja funkcioniše zahvaljujući, pre svega, Huan Karlosu koji je umeo da stekne poverenje građanja. Venčanje princa Felipea ocenjeno je i kao „obnova monarhije“, čime se dinastija Burbona , koja vlada Španijom poslednjih 200 godina (sa izuzetkom 40 godina pod Frankom), nastavlja. Ukoliko princ Felipe i sada već princeza Leticija budu imali muško dete, ona će u redosledu nasleđivanja krune „preteći“ ostale članove kraljevske familije. Trenutni redosled je sledeći: 1. Felipe, 2. Elena (starija kraljeva kći), 3. Frojlan (Elenin sin), 4. Viktorija (Elenina kćer), 5. Kristina (mlađa kraljeva kćer), 6. Huan, 7. Pablo, 8. Migel (Kristinini sinovi).

PORODICA NA OKUPU: Burboni sa građanskom snahom

ZABORAVljENE RAZLIKE: U političkom smislu, značaj venčanja bio je „ujedinjenje zemlje“. Sve razlike, političke, socijalne i staleške, za trenutak su zaboravljene, jer je trenutak bio takav. A tako nešto moguće je samo u normalnim, da ne kažemo dosadnim zemljama. Osim toga, posle atentata 11. marta koji je u Madridu odneo 192 života, jedan svečani i sam po sebi lep čin kakav je venčanje vratio je osmehe na lica i doneo neophodnu dozu optimizma. Mladenci su na dan venčanja poslali venac u park preko puta stanice Atoće u kome su zasađena 192 stabla u znak sećanja na isto toliko žrtava, ali nisu zastali kada su automobilom prolazili pored stanice. Zaustavljanje je bilo predviđeno za baziliku Atoća u neposrednoj blizini u kojoj je mlada ostavila svoj buket cveća.

Trač-rubrike u brojnim TV i radio programima dobile su temu za duži period, jer treba izanalizirati sve šešire, haljine, tašne i nakit koje su nosile prisutne dame. Niko još nije uspeo da utvrdi zašto je princeza Karolina od Monaka došla sama na venčanje kad je prethodne večeri bila u pratnji supruga Ernesta od Hanovera, koji se kasnije pojavio pri kraju svečanog ručka. Krenula je priča da je noć uoči venčanja on malo „zaglavio“ u noćnom životu Madrida, pa ujutru nije baš bio u najboljoj formi za prisustvovanje venčanju…. Tema kao rođena za „revije srca“. Mladu je „pred oltar“ doveo otac Hesus Ortis, a uz njega je bila prisutna i mladina majka, iako su roditelji buduće kraljice Španije odavno razvedeni. Štaviše, mladin otac je ponovo oženjen, ali njegova sadašnja žena nije bila prisutna na venčanju da ne bi, kako je rekla, „nepotrebno izazivala pažnju“. Kada je već o razvodu reč, Španija je – sa izuzetkom okorelih moralista i zadrtih monarhista – prihvatila činjenicu da je buduća kraljica bila udata. Rezon je, „ako je dobra njemu, dobra je i nama“. A on, princ Felipe, tvrdi da je zaljubljen i da se oženio „ženom koju voli“. Njegov otac, kralj Huan Karlos, u zdravici na svečanom ručku poručio je snahi da je kraljevska familija „dočekuje raširenih ruku“ i celoj priči nedostaje samo ono „…i tako su živeli srećno i dugovečno“.

Za ljubitelje mode, venčanica koja je koštala oko 6000 evra, sa „šlepom“ od četiri i po metra, uglavnom je dobila prelazne ocene, mlada je na glavi nosila dijademu koju je na dan svog venčanja 1962. imala kraljica Sofija, mladoženjina majka, a koju je dobila od svoje majke Federike. Princ Felipe bio je odeven u gala-uniformu zemaljske vojske, sa lentom preko desnog ramena, starom porodičnom ogrlicom provučenom ispod epoleta do polovine grudi i nekoliko ordena na levoj strani. U katedrali se svirala muzika Hendla, Mocarta i Baha…

Rols-rojs iz 1952, jedan od 18 u svetu, kojim su se mladenci provozali gradom, bio je zatvoren providnim neprobojnim staklima. Na ulicama je bilo manje ljudi nego što se očekivalo, jer je kiša nemilosrdno lila dok je venčanje trajalo i tek je stala kad su se mladenci vratilu u kraljevsku palatu i sa balkona otpozdravili masi ljudi. Preprodavci kišnih ogrtača napravili su sjajan posao, jer su ih prodavali za dva evra dok su kišobrani koštali i do pet evra. Ko je poverovao meteorolozima koju su najavili kišu, napravio je dobar posao… Na kraju su svi bili zadovoljni, verovatno najviše sami mladenci, na čijim se licima video umor. Sada su na svadbenom putovanju, prvo po Španiji, a zatim ih put vodi u Jordan, pa u Rim na privatnu audiciju kod pape.

Pukovnik izigrao obezbeđenje

Oko 23.000 ljudi, koji su brinuli o obezbeđenju svadbe, odahnulo je kada je sve završeno. Nije bilo nikakvih problema, ali se ispostavilo da obezbeđenje nije bilo tako savršeno i da je lako moglo biti belaja da je jedan rezervni pukovnik imao lošiju nameru od izrugivanja službi obezbeđenja. Naime, izvesni Martines Iglesias, pukovnik u rezervi, uspeo je da u svojoj paradnoj uniformi uđe u katedralu Almudena sa pištoljem za pojasom, prošavši bez problema šest kontrola! Iz obližnjeg hotela Opera, u kome je odseo, krenuo je pešice ka katedrali i u 10.14 sati ušao kroz jedan od bočnih ulaza u ulici Bailen. U katedrali se muvao desetak minuta pre nego što mu je jedan od pripadnika kraljevske garde zatražio pozivnicu da bi mu pokazo mesto. Pukovnik je jednostavno rekao da je nema… Onda su ga „ljubazno zamolili da izađe“ što je on i učinio, i na tome se, na sreću, sve završilo. Pukovnik je, inače, nedavno na sudu oslobođen iako ga je Ministarstvo odbrane tužilo zbog učešća u jednom antiratnom protestu u – uniformi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Zima, sneg

Zahlađenje

22.septembar 2026. I.M.

Prvi sneg pao na Goliji: Pahulje u septembru

Meštani golijskih sela kažu da su navikli na duge i hladne zime, ali ih sneg u septembru ipak iznenađuje

Nemačka

22.septembar 2026. M.L.J.

Državljanin Srbije poginuo na Oktoberfestu u Minhenu

Radnik obezbeđenja iz Srbije poginuo je na Oktoberfestu u Minhenu, piše nemački "Bild"

Tramp, mediji

Mediji u SAD

22.septembar 2026. I.M.

CNN, Politiko i MSNOW tuže Trampa zbog napada na slobodu medija

Medijske kuće traže hitnu sudsku zaštitu nakon odluke administracije da im uskrati pristup Beloj kući

Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure