img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ing. Oldrich Kundrat

Doprinos Čeha i Slovaka

09. jun 2004, 23:58 Ing. Oldrich Kundrat, elektronskom poštom
Copied

"Dan D – 60 godina kasnije"; "Vreme" br. 700

U navedenom članku autor je postavio jedno nipodaštavajuće pitanje – zašto u proslavi učestvuju i predsednici Vaclav Klaus i Ivan Gašparovič. Odgovor je jednostavan – jer u proslavi učestvuju sve zemlje čiji su vojnici učestvovali u invaziji. A vojnici bivše Čehoslovačke, pretežno Česi, bili su tada tamo (u manjem broju nego Poljaci, ali bili su).

Treba prolistati nekoliko knjiga iz kojih se vidi da je za Čehoslovačku rat praktično počeo već 1938, kada su njoj Minhenskim diktatom oduzeti delovi tzv. Sudetskih oblasti. Znatno smanjena Čeho-Slovačka je trajala do 15. marta 1939 – tada je nemačka armija zauzela ostatak Češke, Moravske i Šleske i tada je na šest godina počeo da funkcioniše prilično krvavi Protektorat Bohmen und Mahren. Slovačka je proglasila samostalnost i postala nemački satelit. Istočnu teritoriju, koja je bila u sastavu Čehoslovačke pod nazivom Zapadno karpatska Rus, zauzele su mađarske snage.

Posle 15. marta počeo je egzodus mnogih Čeha i čeških Jevreja sa teritorije Protektorata od kojih su bili najbrojniji piloti, tenkisti i artiljerci. Putevi su vodili preko Poljske, gde su imali mogućnost ulaska u poljsku armiju ili u francusku Legiju stranaca. Ovu potonju mogućnost je predložio Savet Čehoslovačke sa sedištem u Parizu sa klauzulom da posle izbijanja rata, što je tada bilo već evidentno, automatski prestaje pripadnost Legiji i vojnici će biti upućeni u francusku armiju. Većina pilota je dala prednost Francuskoj – oni srećniji su bili transportovani brodovima još pre početka rata. Oni koji su ostali u Poljskoj su od 1. septembra učestvovali u borbama, posle poraza su zajedno sa svojim poljskim drugovima vodili put Rumunije i dalje Francuske. Ostatak, pretežno pešadinaca, otišao je u Sovjetski Savez, gde su bili prvo internirani u gulazima (SSSR, kao i svi ostali komunistički sateliti, i Hitlerova Nemačka bili su tada u velikoj ljubavi a begunci iz bivše Čehoslovačke većinom su bili demokrati). Ovo jezgro je kasnije poslužilo za formiranje Čehoslovačkog korpusa, ali to je druga priča.

Bežanja iz Protektorata su se nastavila, sada dužim i opasnijim putem preko Slovačke i Mađarske ka bratskoj Jugoslaviji – u Beogradu je tada još funkcionisalo bivše poslanstvo, koje je, zajedno sa francuskim, organizovalo odlaske Čeha ka Francuskoj. Mnogi od njih u svojim memoarima spominju veoma prijateljski prijem na granici u Subotici i dalje pri putovanju kroz Srbiju. Put je vodio u Palestinu i posle u Englesku. Od jednog dela vojnika je bio formiran 11. čehoslovački bataljon – Istočni, koji je bio od oktobra 1941. stacioniran u opkoljenom Tobruku. Bataljon je bio u sastavu poljske Brigade karpatskih strelaca. Vojnici su učestvovali u svim borbama sve do oslobađanja poznatog opkoljenog pristaništa u decembru iste godine.

U Francuskoj je 1939. počelo formiranje pešadijskih divizija, dok su piloti bili raspoređeni u bombarderske i lovačke eskadrone. Do sloma Francuske bila je formirana jedna divizija, koja je učestvovala u borbama. Češki lovački piloti su činili četvrtinu francuske avijacije – oni su za svoje pobede dobili visoka francuska i čehoslovačka odlikovanja.

Sledeća etapa je bila Engleska. Tamo je stiglo samo oko 5000 vojnika. Ostali su dolazili kasnije dužim putevima preko Afrike ili Španije. Piloti su za RAF predstavljali neprocenjivu vrednost, jer je engleska avijacija oskudevala u iskusnim pilotima. U vazdušnim borbama poznatim pod zajedničkim nazivom „Bitka za Englesku“ aktivno su učestvovali čehoslovački piloti 310. (osnovana 12.7.1940) i kasnije i 312. eskadrile. Bombarderska eskadrila 311. počela je da vraća udarce 10.9.1940. Kasnije je bila formirana i 313. lovačka eskadrila i posebno čehoslovačko odeljenje u 68. noćnoj lovačkoj ekadrili.

Invazija – u vazdušnoj podršci i bombardovanju mesta iza plaža za iskrcavanje su učestvovale sve lovačke eskadrile, sa tada već prekaljenim pilotima i naoružane najmodernijim spitfajerima odnosno moskitima (prva grupa 36 „prugastih“ spitfajera LF.Mk.IXC iz 134. čehoslovačkog lovačkog krila poletela je 6.6.1944. pod vođstvom W/Cdr Tomaša Vybirala u 7.20).

Bombarderi 311. eskadrile sa Liberatorima su patrolirali nad kanalom u protivpodmorničkim patrolama.

Čehoslovačka samostalna oklopna brigada bila je krajem avgusta premeštena u Francusku i do oktobra, do kraja rata je držala pod blokadom pristanište Denkerk.

U vazdušnim borbama je poginulo 511 pilota, čija su imena ubeležena u posebnoj knjizi koja se nalazi u Katedrali sv.Vita na Hradčanima a u kojoj se svakog dana okreće jedan list. Imena sedam pilota poginulih u Bitki za Englesku upisanana su na zidu kapele RAF-a u Vestminsterskoj opatiji. Među njima je i najuspešniji pilot bitke sg. Josef František, koji je ostao u Poljskoj a koji se od tada borio sa poljskim drugovima i u sastavu čuvene 303. poljske eksadrile izgubio život.

O učešću Čeha (i Slovaka) u borbama na svim frontovima postoje dokazi. Isto tako je postojao Pokret otpora unutar Protektorata, ne manji od pokreta u Beogradu i sličnim gradovima. Naravno da su postojali i saradnici sa okupatorom – kao svuda u svetu.

Ali, sigurno je da Češka nema potrebu da, sećajući se svojih hrabrih predaka, predstavlja bilo koji prijateljski partizanski pokret, jer su njeni borci bili tamo!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure