Škola „Petar Drapšin“ obeležiće ove jeseni osamdeset godina rada. Osnovana ukazom kralja Aleksandra 1924. godine kao prva državna srednja tehnička škola u Srbiji, ova škola je predstavljala temelj razvoja i specijalizacije tehničkog obrazovanja u nas. Kriza devedesetih, u kojima je ova škola imala više mesta nego interesenata za upis, okončana je 2000. godine,kada za ovu školu počinje svojevrstan preporod. Škola „Petar Drapšin“ danas se bori da dostigne rejting prestižne obrazovne ustanove atraktivnih programa, visokih kriterijuma i uslova rada – po evropskim standardima.
Direktorka Branka Mitić priča kako je sve to počelo 2001. godine, kada je Opština Stari grad poslala majstore za krečenje. „Objasnili smo im da nam je pre svega potrebna popravka krova, a onda sve ostalo. Opština nam je izašla u susret, i 15. avgusta te godine počeli smo da iznosimo šut i drugi otpad sa tavana da bi radovi bili gotovi do početka školske godine. Skinuli smo 850 kvadrata lamperija, omalterisali zidove i okrečili ih. Naši domari radili su zajedno s majstorima, a s predstavnicima Opštine često smo držali sastanke ukazujući na to šta smo uradili i šta nam je još potrebno. Onda su usledila sredstva iz Programa ‘Škole za demokratiju’ kojima je obnovljena fasada, a potom je Skupština grada finansirala kompletnu zamenu prozora. Ponešto smo“, kaže naša sagovornica, „finansirali novcem koji smo prikupili od izdavanja sale. Preuredili smo salu za fizičko, a od Opštine smo dobili 200.000 dinara za opremu.“
Mnoštvo fotografija koje su načinjene pre prvih radova u školi govore same za sebe. Oronula fasada, dotrajali prozori, vlažni zidovi, dvorište… I bez drugih nedostataka, to bi bilo dovoljno da je svršeni osnovci zaobilaze u velikom krugu. Slike su danas umnogome drugačije; škola je tri puta dobila nagradu opštinskog Saveta za ekologiju i Ekološke radionice „Olga Poznatov“ kao najbolje uređena, a dvorište liči na pedantno održavan park. Pare od nagrade potrošene su na kupovinu kosilice, alata, cveća. Izvanredno je uređen otvoreni sportski teren gde se sada priređuje i svečana dodela diploma maturantima.
Prema rečima direktorke Branke Mitić, velike zasluge za promene koje su se desile u školi „Petar Drapšin“ ima Opština Stari grad: „Uvek imamo na umu da ona nije bila obavezna da bilo šta od toga uradi za nas, i da sve ono što dobijamo moramo pre toga ‘zaslužiti’.“ I nije samo novac važan. Važna je knjiga kojom Opština Stari grad nagradi najbolje učenike, kao i pozivi na razne manifestacije.
Još je mala tajna kako će u bliskoj budućnosti izgledati biblioteka škole „Petar Drapšin“ koja trenutno ima oko 16.000 knjiga. I ambijent sadašnje je prijatan, ali je nova prostorija veća. Radovi na preuređenju nekadašnje sale za sastanke su u toku. A sve je počelo tako što je Opština Stari grad poklonila školskoj biblioteci ormare za knjige.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Troj Voseler je 2012. godine suosnovao “gener8tor”, nakon godina provedenih u posmatranju kako dobri osnivači sa Srednjeg zapada ostaju bez kapitala sa obale samo zato što se nalaze na pogrešnoj adresi. 14 godina i 29 američkih saveznih država kasnije, "gener8tor" u Srbiji vidi svoju sledeću stanicu. Za SEE UP, Troj objašnjava mehaniku zatvaranja jaza između talenta i kapitala – i zašto ga naš region podseća na mesto odakle je krenuo
Metju Mukalere - Mukalere Capital Group (MCG), ex BlackRock
"Zašto sam napustio "tech" karijeru u Londonu vrednu više od 100.000 funti godišnje zbog 'dosadnog' biznisa u Africi" – Metju Mukalere, Mukalere Capital Group (MCG), za SEE UP o tome kako je londonsku "tech" platu zamenio nedovršenim zgradama u Ugandi – i zašto kapital dijaspore treba ulagati u "dosadnu" imovinu, a ne samo u pitch deckove
U februaru 2026. Astana Hub i SEE UP potpisali su sporazum o saradnji. Mažan Madijev, izvršni direktor kazahstanskog Astana Huba opisuje njihov rast, kao i šta ovo partnerstvo znači za osnivače kompanija u oba regiona
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.