img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Samo cela istina

09. jun 2005, 00:06 Jovan Nenadov, Lozana, Švajcarska
Copied

"Srebrenica za početnike"; "Vreme" br. 752

Septembra 1993. jedna delegacija iz Srebrenice, predvođena Hakijom Meholjićem, predsednikom SPD-a Srebrenice, razgovarala je sa Izetbegovićem o budućnosti enklave. Izetbegović je tom prilikom rekao: „Znate, meni je Klinton nudio u aprilu ’93. (nakon pada Cerske i Konjević Polja – prim. autora) da četničke snage uđu u Srebrenicu, izvrše pokolj pet hiljada muslimana i tad će biti vojna intervencija.“ Hakija Meholjić naglašava da te Izetbegovićeve reči mogu potvrditi i ostali (osam su još živi) članovi delegacije (intervju u nedeljniku „Dani“, Sarajevo, 22. 6. 1998). Znači, još 1993. god. bilo je „predviđeno“ da će „četnici poklati 5000 muslimana“ pri zauzeću Srebrenice! Dve godine kasnije broj je „porastao“ na 8000 – i NATO je intervenisao.

U Srebrenici su bile i jedinice koje su učestvovale u ubijanju srpskog stanovništva u srednjem Podrinju, od 1992. pa sve do 1995. godine. Pod komandom Nasera Orića vršeni su prepadi i iz srebreničke enklave na okolna srpska sela. Video-snimke svojih akcija – pljačke, masakri, odsečene glave, paljevine – prikazivao je i stranim novinarima (John Pomfret, „Vašington post“, 16. 2. 1994; Bill Schiller, „Toronto star“, 16. 7. 1997). Naser Orić, priveden u Hag tek deset godina kasnije, optužen je samo za nedela počinjena 1992. i 1993. god. ( !). Da li će i navedeni snimci biti prikazivani u Haškom tribunalu?

Srebrenica nije bila „zaštićena zona“, već „sigurnosna zona“ (safe area, zone de sécurité), prvorođenčad nedefinisane budućnosti (Rezolucija Saveta bezbednosti br. 819, 16. 4. 1993). U njoj je bila stacionirana 28. muslimanska divizija jačine 5803 vojnika. Bivši načelnik štaba Armije BiH, general Enver Hadžihasanović, izjavio je kao svedok u Hagu da je cela ta divizija bila u koloni muškaraca koja je 11. jula uveče krenula kroz šumu ka Tuzli i da je tom prilikom „ubijeno“ 2628 vojnika, ostali su se probili („Monitor“, Podgorica, 19. 4. 2001). Tvrdnje o sedam, osam pa i 12.000 „pobijenih“, sve samih (nedužnih ) civila, ne može da odgovara stvarnosti.

Na konferenciji za novinare Komisije za istinu i poverenje, 10. 6. 2002. god., patolog dr Stanković izneo je sledeće podatke Haškog tribunala o srebreničkim žrtvama, iz presude generalu Krstiću: ekshumirani posmrtni ostaci 2082 čoveka, identifikovano 45, stradalo u egzekucijama 326 osoba. Jula 2003. u Potočarima su sahranjena 994 identifikovana tela, a godinu kasnije još 338. Iznenađujuće je kako spisak te 1332 identifikovane žrtve, kao ni poslednji spisak nestalih Srebreničana nije bio dostupan Komisiji RS za istraživanje događaja u i oko Srebrenice, prve polovine 2004. godine. Zašto „tajna“? Iz kog razloga, sa kojim ciljem? Opravdana je sumnja da tu nešto nije u redu.

Navedena Komisija obrazovana je na zahtev doma za ljudska prava BiH i imala je usko postavljen mandat: istraživanje događaja u i oko Srebrenice ograničeno na vreme od 10. do 19. jula 1995, i to samo o stradanjima Muslimana; rok rada šest meseci. Bosanski Srbi imaju, međutim, svoja iskustva sa Srebrenicom, posebno u periodu tri godine pre jula 1995. Ne može se taj deo jednostavno amputirati i očekivati da se ponuđena predstava, uz mnogo otvorenih pitanja, primi – i to kao konačna! – bez razumne sumnje i otpora.

Optužnica nije presuda, ponajmanje u interpretaciji pojedinih zahuktalih medija. U spisku nestalih Srebreničana pouzdan je samo podatak da su prijavljeni kao nestali. Ne zna se da li su stvarno nestali i da li su nestali u kritičnim danima posle pada Srebrenice. Sve to treba proveriti i dokazati, pa onda počinioce zločina i osuditi. Da li je za broj ubijenih Srba u Sarajevu merodavna „lista“ (600? 1500? 3000?) ili samo broj iskopanih leševa? Zašto je u Sarajevu za dokaz ubistava neophodna ekshumacija – stanovište muslimanske strane – a u Srebrenici je dovoljna i samo lista nestalih da bi se isti proglasili za ubijene/masakrirane?

Zločina u Srebrenici je bilo, proces ispitivanja toka i punog obima događaja nije, međutim, još završen. Pozivanje i na srpske žrtve „oko Srebrenice“ nije traženje simetrije radi smanjenja sopstvene odgovornosti, već pravo na moral koji treba da važi za sve ljude na isti način. Selektivna pravda je u suštini nepravda. Potrebna je cela istina, samo cela!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure