img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Diktat birokratije

09. jun 2005, 00:04 Ivan Janković, Beograd
Copied

"Francusko ‘ne’ Evropi"; "Vreme" br. 752

U „Vremenu“ od 2. juna objavljen je tekst Frana Cetinića „Francusko ‘ne’ Evropi“. U pomenutom tekstu autor objašnjava referendumski fijasko u Galiji poglavito otporom francuske levice onome što on naziva projektom amerikanizacije i natoizacije Evrope, u ključu „neoliberalizma“ kao zvanične ideologije.

Ako prihvatimo ovu logiku, onda je ceo projekat evropske federalizacije i centralizacije zapravo jedan neoliberalni eksperiment koji je naišao na otpor u socijalističkoj i neizlečivo antiliberalnoj Francuskoj. I referendumsko „ne“ bi onda trebalo tumačiti kao poraz neoliberalne mondijalizacije, kako Francuzi vole reći. G. Cetinić upravo ovako tumači stvari.

Ono što je u tome nesumnjivo tačno jeste da su Francuzi vrlo antiliberalna nacija, i da su i levica i desnica tamo podjednako odane socijalizmu, etatizmu i prožete antiameričkim osećanjima. Tačno je i da većina glasova „protiv“ nisu bili lepenovci i šovinisti, već levičari koji se protive globalizaciji.

Ipak, ono što nikako nije tačno to je da evropski ustav predstavlja nekakvo neoliberalno pregnuće koje je sada doživelo slom. Naprotiv, Ustav je vrhunsko otelotvorenje etatističkog koncepta federalne Evrope, u kojoj birokrati i regulatori iz Brisela upravljaju životima ljudi diljem kontinenta. Evropski ustav je od samog početka bio jedno od najjačih oružja za širenje socijalizma pod francusko-nemačkom dominacijom u EU-u, i to što su Francuzi procenili da on u podvrgavanju drugih diktatu ove osovine nije otišao dovoljno daleko, znači samo da nisu zadovoljni tempom i dometom ovog procesa, a ne da sam proces smatraju pogrešno usmerenim. Teško mi je zaista da zamislim u kom su to smislu Širak, Šreder ili Solana „neoliberali“. To svakako jesu Margaret Tačer, Vaclav Klaus i drugi ljudi širom Evrope koji misle poput njih, ali svi su ovi „neoliberali“ istovremeno ogorčeni evrorealisti i protivnici ne samo evropskog ustava već često i same ideje EU-a kao političke zajednice. Za „neoliberalnu“ Evropu ne samo da je nepotrebna vlada u Briselu (da ne govorimo o Ustavu!) već je centralna vlada direktno štetna i kontradiktorna osnovnoj ideji (slobodno tržište i konkurencija pojedinaca, ali i nacionalnih vlada, za kapital, tehnologiju i radnu snagu). Za neoliberalnu i „američku“ Evropu treba samo uvesti slobodnu trgovinu i nesmetanu konkurenciju, i ništa dalje. Kakve veze s neoliberalizmom imaju stotine hiljada strana birokratskih regulacija svega i svačega i hiljade neizabranih birokrata koji iz Brisela kontrolišu sve veći deo života Evropljana?

S druge strane, svi zagovornici Evrope kao sveobuhvatnog političko-kulturnog ideala (poput ranije pomenutog trojca) jesu i zagovornici upravo dramatičnog širenja političke globalizacije, odnosno ovlasti briselske centralne (fedrealne) vlade i parlamenta, što znači gušenja nacionalnog suvereniteta i nadomešćivanja slobodne konkurencije birokratskom koordinacijom i „harmonizacijom“ odozgo, iz briselskih kancelarija. Stoga, ono što je sada sa propašću Ustava i hlađenjem federalističkog fanatizma evidentno „puklo“ nije neoliberalna (ekonomska), već politička globalizacija, odnosno pokušaj kartela sa Francuskom i Nemačkom na čelu da sačuvaju svoju bankrotiranu „socijalnu“ državu tako što će je politikama nasilne centralizacije i „harmonizacije“ izvesti na Istok. Dakle, evrofederalisti i evroskeptici sa levice razilaze se samo u pogledu stepena protekcionizma i socijalizma za koji se zalažu, i načina na koje misle da se oni mogu očuvati, a ne u pogledu osnovne koncepcije. Protivnici „Evrope“ spadaju u siroviju i neukiju varijantu antiglobalista, koji se nadaju da se stara država blagostanja može očuvati zatvaranjem u neke nacionalne ili uskoregionalne socijalističke Bantustane („Evropa petnaestorice“ i sl. – otud iluzija da će im biti bolje ako se ne šire na Istok), dok su federalisti s tim iluzijama davno raskrstili i uviđaju da je jedina nada za socijalizam u Evropi u eri globalizacije ta da se on nametne sa nadnacionalnog nivoa kroz političku direktivu i koordinaciju odozgo, a pod krinkom „evropskih integracija“. „Pukli“ su zasad, a grobari njihovih snova o evropskom Sovjetskom Savezu jesu upravo njihovi radikalniji saveznici koji nisu shvatili da je jedina nada za spas „evropskog modela“ u federalizmu i nadnacionalnom upravljanju celom Evropom.


Komentari:Frano Cetinić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure