img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crkva i zakoni

31. avgust 2005, 18:42 Zoran Veljović, arhitekta, elektronskom poštom
Copied

"Retro u modi"; "Vreme" br. 764

Tekst Zorana Majdina baca dosta svetla na crkveno pravoslavno graditeljstvo na početku XXI veka. Ovde će biti reči o nekim postavkama koje se mogu sagledati u drugom svetlu, za razliku od stava Z. M.

„…prvo se osveštavaju temelji, a kasnije završena crkva.“

Ovo utemeljeno crkveno pravilo Pravoslavna crkva je grubo narušila postavljanjem „konzerve-karikature“ – nazovi crkve na Rumiji. Ovaj surogat nema temelje pa zato oni nisu ni mogli biti osveštani. Umesto temelja, „konzerva“ je u donjem pojasu povezana nekakvom šasijom, mnogo slabijom i neuglednijom od svake kamionske šasije. Dalje, po svom sastavu a po kanonima crkve, „konzerva“ na Rumiji nije crkva. U najboljem slučaju može da bude kapela! „Ipak je osveštana.“

I nikom ništa! Niko se iz crkvenih redova nije pobunio, kritikovao, stavio primedbe, a ukoliko je takvih primedbi i bilo, to nije doprlo do javnosti. Znači, sve se odigrava u zatvorenom krugu Crkve. Kako gazda kaže!

Zanimljivo je da se prilikom nastavka gradnje hrama Svetog Save jedno vreme vodila žučna diskusija o tome da li je ovaj ili onaj elemenat „po kanonu“ ili ne. Potezala su se pitanja „romanske arhitekture“, „autentičnosti izvornih planova“ i druga. Ovo iznosim zbog toga da pokažem da Pravoslavna crkva dozvoljava sebi da se ponaša mimo svojih proklamovanih pravila: u jednom slučaju „cepa dlaku na dvoje“, dok u drugom proglašava objekat za crkvu koji to ne može da bude po tim istim, crkvenim pravilima.

„… Srpska pravoslavna crkva nije toliko konzervativna…“

Ovu ocenu Z. M. je potkrepio fleksibilnošću crkve u arhitekturi pravoslavnih objekata. Ova ocena bila bi valjana samo u slučaju da se Pravoslavna crkva odrekne svojih kanona. Da suštinski bude fleksibilna. Ne, Crkva se kanona ne odriče, već svoje kanone ne poštuje. Iz tog nepoštovanja svojih, crkvenih kanona Z. M. izvlači gornji zaključak, što je potpuno pogrešno, površno posmatranje suštine.

„… širom Srbije izgrađeno je nekoliko stotina crkava…“

Za izgradnju ovih crkava potrošeno je više novaca nego što je potrebno za završetak radova na hramu Svetog Save. S jedne strane Crkva apeluje na pomoć za izgradnju hrama, a s druge gradi, znači troši novce, na nekoliko stotina crkava. O čemu se radi?

U našoj zemlji postoji Zakon o planiranju i izgradnji. Odnosi se na sve objekte koji se grade. Nije potrebno naglašavati da se poštovanje ovog Zakona odnosi na sigurnost ljudi koji će koristiti novi objekat. Po Zakonu, koji važi za sve, na kraju radova predviđa se izlazak Komisije za tehnički pregled, izdavanje upotrebne dozvole za izgrađeni objekat i tako redom, do predviđenih krivičnih sankcija. (Član 149)

Za Pravoslavnu crkvu ovaj Zakon ne važi: gotovo svi novoizgrađeni crkveni objekti stavljeni su u upotrebu bez izlaska Komisije za tehnički pregled, bez izdavanja upotrebne dozvole…

Ovde se postavlja i drugo pitanje: ako se objekat koristi bez upotrebne dozvole, šta radi komunalni inspektor, šta radi predsednik opštine, šta radi resorni ministar, šta radi javni tužilac i tako redom? U uređenoj zemlji, a očigledno je da mi ne spadamo u taj spisak zemalja, takvo ponašanje bilo koga koji gradi novi objekat nije dopušteno. Kod nas Crkva ima pravo da ne poštuje zakone sopstvene zemlje. Ko to odobrava?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure