img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koruptivna norma

14. decembar 2005, 19:40 Dr Draško Karađinović, Društvo privatnih lekara i stomatologa Srbije
Copied

"Kad se zna cena, nema mita i korupcije"; "Vreme" br. 779

Ministar zdravlja uporno pokušava da mistifikuje drastični konflikt interesa u novom zdravstvenom zakonu kojim se omogućava da državni lekar bude istovremeno i privatnik. Ministar kaže da određeni lekar, kome pacijentkinja hoće da plati, ne treba da dolazi da je porađa u državnoj bolnici u dva noću za „lepe oči“. Međutim, najbolje teorije padaju na najjednostavnijim pitanjima. A šta ako se u dva noću porađaju tri žene a samo jedna može „dopunski“ da plati doktora? Da li će one druge dve biti ravnopravne u korišćenju aparata i lekova, operacione sale itd., koje inače finansiraju svi građani? Ili će biti zanemarene, dok se ona koja je platila ne porodi?

Odgovor znamo, a novost je što ovaj zakon to sada uspostavlja kao koruptivnu normu! Uostalom, u državnom zdravstvu u svim granama medicine takvih primera ima bezbroj.

Pravo pitanje oko koga se sve vrti, a koje ministar zdravlja uporno izbegava, jeste sledeće: zašto osiguranici u Srbiji ne mogu da slobodno biraju lekara, odnosno ustanovu u državnom ili privatnom sektoru za sredstva iz svog obaveznog doprinosa? Slično onome kako je to već uređeno u EU-u i uspešnim tranzicionim zemljama.

Racionalno objašnjenje ne postoji. Tim pre što ministar zdravlja stalno priča o precizno definisanom „osnovnom paketu usluga“ koje su plaćene iz obaveznog osiguranja. Drugim rečima, ako su broj i sadržaj zdravstvenih usluga koje su finansirane iz sredstava Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje poznati, zašto onda novac ne prati građanina tamo gde se leči s tim da razliku u ceni, participaciju, ako je ima, plaća sam odnosno iz dobrovoljnog osiguranja?

Sa ovakvim zakonima, građanin i dalje plaća monopolsku državnu službu a sve se više leči u privatnom sektoru. Podatak Svetske banke da građani direktno plaćaju iz svog džepa i do 600 miliona evra godišnje za lečenje, povrh obaveznog doprinosa, pokazuje da je sadašnji model pregazilo vreme. Demonopolizacija bi dovela do manjeg udela zdravstvene potrošnje u BDP-u s obzirom da građani više ne bi plaćali dva puta istu uslugu. Zbog konkurencije, kvalitet usluga i komfor pacijenata bili bi neuporedivo veći. A korupcija bi se znatno smanjila pošto je monopol najbolja podloga za korupciju.

Međutim, za zdravstvene birokrate mnogo je lakše da uživaju u monopolu, predlažu pacijentima „vanstandardne usluge“ i „liste čekanja“ i to naplaćivati kroz privatni rad u državnoj bolnici. I hvaliti zakone koji brkaju državnu imovinu sa privatnim interesom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure