img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moralni kod

05. јул 2006, 20:13 Ilija Momčilović, elektronskom poštom
Copied

"Handke i verbalna dijareja"; "Vreme" br. 808

Skeniranjem odgovora gdina Milanovića na tekst K. R. Vešović, pokušaću da ukažem na problem koji postoji kod ljudi njegovog profila. Ne nameravam da se bavim psihoanalizom, mada je on to sve vreme radio baveći se Peterom Handkeom.

Autor je u pokušaju da analizira Petera Handkea i njegov moralni kod pošao jednosmernom ulicom obojenom crno-belo, ulicom u kojoj je jedna strana prepoznatljivo dobra a druga loša. On u tekstu na jednom mestu i piše, da su stvari ili dobre ili loše, nema možda, ali, ili… Očigledno Milanović prilazi „problemu Handke“ prilično pojednostavljeno, ne ostavljajući prostora za kompromis.

On i njemu slični, podsmevajući se Handkeu, vređaju i jednog Noama Čomskog, Harolda Pintera, kao i plejadu veoma hrabrih ljudi u borbi za istinu, izlažući se i te kako rizičnom poslu. Milanović je čak našao i mesta da se „našali“ verovatno zaboravljajući na istoriju – govoreći kako bi Handke za ono što danas radi, u srednjem veku bio poslat u samostan a nikako na lomaču. Nisam baš siguran u ono što Milanović razvija kao tezu, znajući istoriju i kakav je ishod bio sa ljudima koji su mislili drugačije. Ali postoji jedna druga dimenzija u analogiji srednjeg veka i današnjice. Sve anatemisane ličnosti toga vremena ušle su u istoriju kao pozitivne ličnosti (mada ne sedeći u samostanima, već goreći na lomačama), a arhitekte tadašnjeg ludila i histerije završile su u istorijskom zaboravu. Frustracija gdina Milanovića očigledno počiva na činjenici da svoju aktivnost u domenu ljudskih prava i šire brani i bazira na uverenju da je on u pravu sa svojim stavovima, pošto gotovo cela intelektualna elita „demokratskog Zapada“ zastupa identične stavove. Nameće se pitanje da li se kao predstavnik ideje „razmišljaj i radi kao većina, to je ispravno, nikako drugačije“ našao u zamci pragmatičnosti i nerazumevanja teme. Suština drevnog pojma demokratije i podrazumeva pravo na različitost, ali to ne podrazumeva da većinski pristup automatski znači i ispravnost i istinitost. Voleo bih da grešim, ali Milanović se uklapa u matricu „većinskog dela intelektualne elite demokratske Evrope“ zdušno pomagane od unisonih i homogenih medija, ne dajući priliku alternativnom pristupu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure