img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori bez ciljnih grupa

16. januar 2008, 18:56 Nemanja Rujević, elektronskom poštom
Copied

"Gde je put, a gde stranputica"; VREME 888

Pretendente na mesto šefa države, prema očekivanjima i ciljevima kandidature, možemo podeliti u tri grupe. U prvoj su Tadić Predsednik i Nikolić Svim Srcem jer će definitivno jedan od njih u narednim godinama biti poglavar Srbije, sa Kosovom ili bez njega. U drugoj grupi su Ilić, Jovanović i Pastor zato što bi solidnim procentom stekli ucenjivački potencijal pred drugi izborni krug, s tim što bi Velja Nacionale mogao da ucenjuje obojicu „ozbiljnih kandidata“, a Čeda Zakon i Ištvan Kandidat Mađara&Rumuna&Egipćana samo Tadića, pošto su od Nikolića predaleko na političkom kontinuumu. Najzad u trećem šeširu su kandidati koji će moći da računaju samo na glasove većeg dela šire rodbine: Traktorista, Bogoljubova žena i Anonimus iz Naisusa. Mrkonja Obnovitelj je negde između drugog i trećeg šešira zato što mu biračko telo odumire, a i nema koga da ucenjuje.

Karakteristično za ovu kampanju jeste širenje ciljnih grupa, odnosno njihovo nestajanje. Po čemu se ovih devetoro razlikuju znamo od ranije, ali da je neko bio na pustom ostrvu 20 godina, i baš stigao za Novu godinu u Majku Srbiju, ne bi primetio razlike u porukama i obećanjima kandidata.

Tadić odranije nudi i jare i pare, to jest i Kosovo i Evropu. Pored toga, predsednik telefonom razgovara sa građanima, ostavlja im poruke na sajtu, obećava da će u Specijalnoj jedinici raditi sklekove, drugim rečima: približava se prosečnom biraču. Radikali već znaju da dobar deo proseka gleda Grand šou i sluša Mariju Šerifović, ali je Toma, ne odričući se ni onih sa boljim muzičkim ukusom, ispričao kako je odrastao uz kvalitetan gitarski zvuk. Iskusni političar je sa radikalske prešao na deesesovsku retoriku, te sada Evropa nije „zlotvor“ nego potencijalni prijatelj, može i integracija u Evropsku uniju, ali samo ako nam ista ne dira u „kolevku“.

Velja je, kada je u pitanju linija Kosovo – EU, potpuno saglasan sa Tomom, a inače tvrdi da će biti domaćin-predsednik (priznajem, nemam pojma šta to znači). Čeda je dovoljno bistar da ukapira da čisto liberalnom retorikom, kojoj se priklanjaju samo studenti, nikada u životu neće postati predsednik, premijer, pa čak ni ministar nečega, te je u govore ubacio i delić narodnjačke retorike koji podrazumeva brigu za kosovske Srbe. Ni Pastor se nije zadržao na Mađarima, već je dobio podršku drugih manjina koje su našle svoju računicu. Sada on već traži za sever severne srpske pokrajine autonomiju koju je Beograd nudio Albancima u južnoj srpskoj pokrajini.

Za Mrkonjića će glasati samo oni koji su u starom režimu sedeli u foteljama i oni koji, kao moj deda, toliko vole Tita da će doživotno glasati Socijaliste jer se, jedini na političkoj sceni, ne odriču komunizma.

Preostala tri kandidata znaju da u neravnopravnu trku ne mogu ako papagajski ponavljaju ono što pričaju jači takmaci i ovo troje su, zapravo, jedini koji „pucaju“ na jasne, relativno uske, ciljne grupe. Milanka Karić na žene, koje su „srce porodice“, što je pomalo ironično kada se zna da je Bogoljub, još dok je imao brkove, insistirao na patrijarhatu. Rističević „gađa“ seljake, u stvari onaj deo njih koji veruje da selo može da se preporodi za šest meseci. Uz to, kandidat dve seljačke stranke jedini je koji otvoreno zagovara slanje vojske na Kosovo i pokušava da se identifikuje sa carom Lazarom. Zalutali Jugoslav se koprca sloganom „snaga juga“, a pri tom ostaje nejasno da li hoće da animira stanovnike južnih krajeva Srbije ili ljubitelje modela Zastavinog automobila.

Trend nedostatka ciljnih grupa biće još izraženiji u drugom krugu maratona. Deluje realno da će pobediti onaj ko privuče više neodlučnih, neostrašćenih i poluzainteresovanih. Takvi su do sada bili bliži Tadiću, ali simpatije je teže zadržati nego zadobiti. U mrtvoj trci može presuditi podrška drugih stranaka koje će se opet voditi nekim svojim sitnim ciljevima. Ne bih da zvučim fatalistički, ali moguće je da će se u toj suludoj igri procentima, demagogijom i parcijalnim interesima prelomiti naša sudbina. Bezvizna Evropa je, ipak, svetlosnu godinu daleko od ruske gubernije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure