img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pera, Steva i Srbija

23. januar 2008, 15:41 Miloš Jeremić, elektronskom poštom
Copied

"Kud svi, tu i mali Mujo"; VREME 889

Kada je neko svestan da mu je argumentacija jadna, pokušava da upotrebi argumentum ad verecundiam ili argument autoriteta, te se u tu svrhu potpiše sa svim svojim zvanjima (pri čemu mu titula neodoljivo podseća na Idi Aminovu) kako bi obeshrabrio svakoga kome bi palo na pamet nešto tako drsko kao što je kritika iznetih stavova. Onaj ko je siguran u svoje argumente to ne radi, potpisuje se samo svojim imenom. Među reakcijama čitalaca vašeg lista prepoznao sam imena mnogih univerzitetskih profesora koji su predavali i na mnogo prestižnijim univerzitetima od onog u Litvaniji, ali su se potpisali samo svojim imenom i prezimenom.

Dirljivi su pokušaji pristalica takozvane narodnjačke ili bolje turbo-folk koalicije da pokažu kako za Srbiju nije dobro niti potrebno da pristupi Evropskoj uniji, jer ima toliko divnih primera zemalja koje su van EU-a i ne pada im na pamet da joj se priključe. Kada su dotični shvatili da su primeri sa Norveškom i Švajcarskom nepristojno smešni, uhvatili su se nekih teritorijalno manjih država, jer im je izgleda teritorijalni princip mišljenja jedini prihvatljiv. Tako vaš vrli čitalac, docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija (izvinjavam se ako sam ispustio neko zvanje) uzima za primer Lihtenštajn, Andoru i San Marino pokušavajući da uspostavi analogiju između njih i Srbije. Hajde da se samo za trenutak podsetimo: analogija je zaključivanje po sličnosti zasnovana na skrivenom silogizmu čije su premise: ako A ima osobine P, Q, R i S, i ako B ima osobine P, Q i R, onda je verovatno da B ima i osobinu S, odnosno ako je Pera bogat, slavan, ružan i žene lude za njim, i ako je Steva bogat, slavan i ružan, onda je verovatno da i za Stevom žene lude. Naravno, analogija je vrlo nepouzdan oblik zaključivanja, posebno ako je ne sprovedemo dosledno, odnosno ako bismo zaključivali ovako: ako je Pera bogat, slavan, ružan i žene lude za njim i ako je Steva ružan, onda je verovatno da je i Steva bogat, slavan i da žene lude za njim (sic!).

Pogledajmo sada kako zaključuje gospodin docent dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija: Andora, San Marino i Lihtenštajn nisu u EU-u, male su teritorije i nemaju prirodna bogatstva, i u Andori, u San Marinu i Lihtenštajnu se dobro i bogato živi; Srbija nije u EU-u, male je teritorije i nema prirodna bogatstva, dakle u Srbiji se dobro i bogato živi. Gospodin dr Vladislav B. Sotirović, istoričar i filolog na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija, pri tom zaboravlja da: Andora, San Marino i Lihtenštajn nisu devedestih godina vodile nekoliko ratova, Andora, San Marino i Lihtenštajn sarađuju sa međunarodnim institucijama, Andora, San Marino i Lihtenštajn su demokratske zemlje, Andora, San Marino i Lihtenštajn su pravne države, da ne nastavljam, dovoljno premisa da pobiju dijaboličnu konkluziju dragog nam gospodina docenta dr istoričara i filologa na Univerzitetu u Viljnusu, Litvanija. Ostao je još Vatikan, ni on nije u EU-u, hajde da pokušamo da uzmemo model Vatikana.

Naravno da ovaj paralogizam (ili možda sofizam) nije ono što uznemirava u pismu vašeg čitaoca (docenta dr itd.). Rečenica koja me je zaista uznemirila glasi: „Sve što je u EU-u zabranjeno tamo je dozvoljeno“, i mislim da je u toj rečenicu zaista pogođena suština protivljenja „turbo-folk koalicije“ ulasku u EU. Tako se dobija država sa onim što ovde očigledno nekome odgovara – partijski diktat, sputavanje slobode govora, favorizovanje primitivizma i prostakluka, degradacija intelektualaca, klerikalizacija, centralizam, korpucija…

Odgovor:

Dr Vladislav B. Sotirović

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure