img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nije ga majka karala što se kockao…

07. maj 2008, 14:53 Ivan Milenković
Copied

"Falsifikator ponovo uhvaćen na delu"; VREME 903/904

Pošto Gajić u svom poslednjem sitnom pismu nije prozborio ni reč o temi ove kvazipolemike, držim taj deo završenim: uradak Igora Ivanovića Kultura i identitet, a naročito halabuka koja se podigla oko njega, (o)tužna je ideološko-politička travestija patriotsko-patrijarhalnog pogleda na svet. Smatram to pokazanim i dokazanim.

Težišta spora Gajić prebacuje na političku teoriju Karla Šmita 1. zato što više nema šta da kaže o temi, 2. da bi zabašurio muljanje svoje i svog ideološkog bratstva. Gajićev nerešiv problem je, međutim, što ne zna šta govori (a govori puno, pa nebuloze prelivaju). Neobično uporno on ponavlja da sam i falsifikator i ordinarna neznalica.

Pouka prva. Krivotvoritelj je, Gajiću, osoba koja pravi razliku između originala i falsifikata, između pravog novca i lažnog novca, recimo (čega radi, ako ga uhvate, može i zatvor da fasuje). Neznalica, pak, nije u stanju da napravi rečenu razliku jer ne zna za nju – mogu da koristim lažan novac, a da ne znam da je on lažan. E sad, Gajiću je baš stalo da budem i falsifikator i ordinarna neznalica, da ja, dakle, istovremeno, ne znam Šmita i da ga falsifikujem. Ali to ne ide. Ako znam Šmita, a ponašam se kao da ga ne znam, onda nisam neznalica, nego krivotvoritelj. Ako sam neznalica, pa još i ordinarna, onda ne mogu biti falsifikatorom. Molio bih, zato, Gajića da (se) odluči: da li sam neznalica ili sam falsifikator?

Pouka druga. Gajić ima problema sa raznim razlikovanjima. On ne samo da ne razlikuje suverena i predstavnika suverena nego ne pravi razliku ni između suverena i suverenosti. Najpre navede znamenitu Šmitovu definiciju suverena, a onda, u istoj rečenici, kaže da je to definicija suverenosti. Suveren je, Gajiću, subjekt, a suverenost je pojam. To nije isto.

Pouka treća. Šmitovu eliptičnu definiciju suverena, pak, Gajić navodi kako bi pokazao da sam falsifikator, ordinarna neznalica i uopšte budala jedna. No, Gajić (veoma) teško shvata da eliptična definicija, u narednom koraku, zahteva imenovanje subjekta.

Milenković: Kod Šmita suvéren je narod.

Gajić (via Schmitt): Suveren je onaj ko odlučuje o vanrednom stanju. Ti si (to jest ja, Milenković) falsifikator i ordinarna neznalica.

Milenković: Dobro, ali ko je suveren, Gajiću?

Gajić: Onaj ko odlučuje o vanrednom stanju. Dakle, ti si falsifikator i ordinarna neznalica.

Milenković (iznervirano): U redu, Gajiću, to sam shvatio, ali ko je suveren kod Šmita? Ko je subjekt suverenosti? Država, društvo, predsednik, parlament, diktator, baba Višnja, ko?

Gajić (ponovo eliptično): Onaj ko konstituiše sferu kojom vlada polaritet prijatelj – neprijatelj, a ne narod.

Milenković (smoreno): Jel’? „Sve dok neki narod egzistira u sferi političkog, on mora sam, iako samo za najekstremniji slučaj – o čijem postojanju, međutim, on sam odlučuje – odrediti razlikovanje na prijatelja i neprijatelja“ (Šmit, Norma i odluka, str. 34). „Politički jedinstven narod (…) na osnovu sopstvene odluke određuje u čemu se sastoji njegova nezavisnost i sloboda“ (isto, str. 30). Potrebno je samo malo više koncentracije, Gajiću.

Pouka četvrta. Nešto dalje epistole pisac ponovo se upušta u citiranje. Taman se čovek obraduje što se u pismu pojavilo nekoliko suvislih rečenica, kad, ono, Gajić ne ume ni da prepisuje. Volonté générale kod njega postaje volonte generale. Francuzi, međutim, imaju bizaran običaj da na neka slova stavljaju akcente, što se Gajiću, izgleda, čini nepotrebnim smaranjem. Kao kada bi rečenicu „Kuća puna pića“, prepisao na sledeći način: „Kuca puna pica“. Pa ti sad vidi čime je ta kuca (pas) ispunjena: italijanskim nacionalnim jelom ili ženskim polnim organima. (Ne, ne možeš da odgovaraš za dvojku, Gajiću, spusti ruku, nauči najpre da prepisuješ.)

Pouka peta. Tekst Politička teologija, iz kojeg Gajić vadi citat, Šmit objavljuje 1922. kao svojevrstan nastavak knjige Diktatura iz 1921, dakle desetak godina pre teksta Pojam političkog na koji se ja pozivam. Rečeni citat u kojem Šmit suprotstavlja narod i suverena, jedno je od onih mesta koja pokazuju svu muku Šmitovih izvođenja, protivrečnosti u kojima se kretao, napor da obezbedi nekakvu konzistentnost svojoj teoriji, ali daleko od toga da ta rečenica, ceo odlomak, čak i čitav tekst, dovode u pitanje tvrdnju po kojoj je za Šmita suvéren narod. Identifikacija naroda i suverena Šmitu je neophodna, čak i u ekstremnom obliku: ein Volk, ein Führer. Narod bira neprijatelja preko svoga predstavnika. Da podsetim: Šmitov omiljeni diktator, pre nego što je skončao u svojoj jazbini, optužio je sopstveni narod da nije bio na visini zadatka (ali bilo je kasno da ga promeni, narod to jest). Ključno je, međutim, što se na Šmitovoj teoriji političkog ne može zasnovati ustavna parlamentarna demokratija. Utoliko, kada ukazujem na belicističku retoriku patriotsko-patrijarhalnog bloka, pozivajući se na Šmita, skrećem pažnju na nedemokratski karakter takve perspektive.

Nije ga (Gajića) majka karala što se kockao, nego što se vadio.

Optimizam da bi Gajić, posle tri slabo suvisla pisma, u četvrtom mogao iznenada da zablista, bio bi ravan gluposti, pa utoliko svečano izjavljujem da neću više da zamaram ni čitaoce ni sebe.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure