img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Matematika i mišljenje

25. mart 2009, 14:03 Aleksandar Stević, Nju Hejven, Konektikat, SAD
Copied

"Bauk matematike"; VREME 949

Članak Momira Turudića o nastavi matematike daje uglavnom vrlo uravnoteženu sliku problema, kao i niz vrlo razumnih sugestija, ali, nažalost, kroz reči jednog od sagovornika perpetuira jedan uticajan stereotip na koji treba skrenuti pažnju. Tako intervjuisana profesorka matematike kaže da su osnovni zadaci matematike „da podstiče pravilan način razmišljanja i zaključivanja mladog čoveka, da može pravilno da rasuđuje i donosi pravilne zaključke“. To strogo uzev nije netačno. Međutim, ono što sagovornica „Vremena“ nije eksplicitno rekla, a što se kod nas po pravilu podrazumeva, jeste da ISKLJUČIVO matematika (i srodne discipline) uče mišljenju, dok su društvene nauke puko „pričanje priče“ gde logičko zaključivanje i rešavanje kompleksnih intelektualnih zadataka ne igraju nikakvu ulogu. To je možda zaista slučaj u našem obrazovnom sistemu gde u istom uzrastu u kojem učite jednačine sa više nepoznatih vi i dalje pišete pismene zadatke na temu „Proleće je došlo u naš grad“ i učite napamet lekcije iz istorije, ali se mora primetiti da je u pitanju anomalija našeg sistema, u kojem se verbalna inteligencija ne razvija, a ne neminovnost. Apstraktni odnosi ne moraju se izražavati matematičkim formulama, niti se rasuđivanje uči samo kroz algebru i trigonometriju.

Obrazovni sistem u SAD veoma je dobra ilustracija ove tvrdnje. U Americi kandidati za postdiplomske studije (a nešto slično važi i za osnovne) prolaze kroz kompleksan test intelektualnih sposobnosti koji se sastoji od matematičkog segmenta, verbalnog segmenta (koji uglavnom obuhvata utvrđivanje preciznih logičkih odnosa među izolovanim rečima) i od nečega što se zove analitičko pisanje. U ovom poslednjem odeljku od kandidata se očekuje da konstruiše logički koherentnu argumentaciju o određenom pitanju (dakle ne da iznosi svoje utiske i uverenja, ne da frazira, i ne da kiti rečenicu epitetima), a zatim i da testira logičku koherentnost i iznese prigovore tuđoj argumentaciji. Treba li reći da u srpskom obrazovnom sistemu (osim možda samo incidentno, u nastavi retorike) ne postoji ništa slično. Kod nas ne postoji predmet (srpski jezik to sigurno nije) koji bi đake učio verbalnom rezonovanju, niti predmet koji bi razvijao sposobnost argumentativnog izlaganja zasnovanog na preciznom razumevanju logičkih odnosa (a nasuprot izlaganju argumentima nepotkrepljenog slobodnog uverenja). Istovremeno, humanističke discipline u najvećoj meri su kod nas lišene ljudi koji su osposobljeni da takvu nastavu drže.

Nastavu matematike svakako treba razvijati, ali je jednako važno shvatiti da matematika i srodne prirodne discipline ne mogu i ne smeju biti jedino i ekskluzivno utočište „mišljenja“ i intelektualne zahtevnosti. Umesto da se istrajava isključivo na utopističkoj ambiciji da se matematika približi svima, od ključne je važnosti da se đacima i studentima otvore druge mogućnosti za razvoj rasuđivanja. Da bi to postalo moguće, neophodno je redefinisati ulogu društvenih nauka u našem obrazovnom sistemu i, pre svega, uvesti u sve nivoe obrazovanja nastavu neknjiževnog pisanja i čitanja, što će reći pisanja i čitanja koje je usmereno na preciznu analizu kompleksnih neknjiževnih tekstova, gde se od đaka neće tražiti da iznesu svoje privatne utiske, već da analiziraju da li su i u kakvoj su vezi tvrdnje iznete u tekstu, da li nužno slede jedna iz druge, da li su potkrepljene dokazima, koje su prećutne pretpostavke na kojima tekst počiva, i šta nužno sledi a šta ne sledi od onoga što je u tekstu rečeno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure