img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pelcer Mirjane Marković

08. јул 2009, 13:32 Marko Simić, elektronskom poštom
Copied

"Otpor u Iranu"; VREME 965

Vrlo tendenciozan komentar koji kao pozadinu verovatno ima lični odnos autora prema onome što je Otpor, ili neki njegovi članovi, radio i predstavljao za prosečnog stanovnika Srbije. Ovo je ko zna koji put da se fenomen Otpora predstavlja isključivo u negativnoj formi, iako je on u svom najširem manifestacionom obliku nešto najpozitivnije što se dogodilo Srbiji u pogledu politike posle Drugog svetskog rata. Naime, Otpor svakako nisu bili samo pukovnik Helvi i CIA sa nekolicinom gramzivih i slavožednih pripadnika podmlatka DS-a u to vreme, što je medijski najčešće predstavljena slika Otpora posle 2001, već su to bile hiljade i hiljade aktivista svih godina po celoj Srbiji koji su sebe i svoje porodice izlagali realnoj opasnosti, fizičkoj, materijalnoj i raznoj drugoj, boreći se za ideale u koje iskreno veruju i ne tražeći nikakvu direktnu korist za sebe.

Ne poričem da je bilo pojedinaca na važnim položajima u Otporu koji su sve to iskoristili za sticanje lične koristi, ali to svakako nije bio modus operandi cele organizacije, pa ni svih ljudi u vođstvu pokreta.

Dalje, povezivanje Otpora sa fašizmom je staza koju su krenuli da utabavaju Mirjana Marković, JUL i slični, ali pelcer se očigledno i dalje održava u životu zahvaljujući ovakvim povremenim ispadima. Nevešto je poturanje da je stisnuta pesnica zapravo simbol italijanskih fašista. Dovoljno je setiti se Stjepana Filipovića Steve i njegovih ikoničnih fotografija iz 1941. da bi se videlo koliko takva tvrdnja nema uporište u životu i stvarnosti. Da ne pominjem zastave i grbove afričkih zemalja koje sadrže stisnutu pesnicu, ili bezbrojne socijalističke i anarhističke pokrete. Dakle, pesnica je definitivno simbol borbe i to najčešće za oslobođenje i kao takva krajnje primerena našem tadašnjem trenutku, što se i pokazalo kroz njeno trenutno i opšte prihvatanje u javnosti.

Tvrditi da su otporaši zapalili zgradu parlamenta je takođe tendenciozno, jer, u krajnjem, taj protestni skup je organizovao DOS, a ne Otpor. Zanimljivo da se u članku sve loše pripisuje Otporu, a političke partije ostavljaju potpuno po strani. Je li moguće da je Otpor bio važniji od stranaka u to vreme i kako to, ako je toliko korumpiran i loš?

I naposletku, tvrditi da Otpor učestvuje u organizovanju ovih naknadnih protesta je opet netačno, jer taj pokret koji je okupljao desetine hiljada prosečnih stanovnika Srbije više ni formalno ne postoji. Postoje samo pojedinci i nevladine organizacije koje u svom imenu ni ne pominju Otpor koji iznajmljuje svoje usluge u nenasilnim protestima i opozicioniranju. I ako već treba da se stavi pod lupu učešće bivših pripadnika Otpora u ovakvim slučajevima, onda ne treba generalizovati i govoriti da Otpor nešto organizuje po svetu, jer pokret koji više ni ne postoji to svakako ne može da radi, već treba preispitati uloge tih pojedinaca, ako ništa, onda zarad toga jer isti predstavljaju i Srbiju, a ne samo sebe, pogotovo što neki imaju visoka mesta u državnom aparatu danas.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure