img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kadije i sudije

30. јун 2011, 00:03 Marko Dragičević, dipl. ecc., elektronskom poštom
Copied

"Spartanski uslovi za atinske rasipnike"; VREME 1068

Kada je Evropska zajednica odlučila da postane Evropska unija i krenula sa ambicioznim projektom uvođenja jedinstvene valute koja bi smanjila troškove konverzija i prilično olakšala poslovanje među državama, mnogim stručnjacima je bilo jasno da će ovakva vrsta poduhvata zahtevati „amortizere“ koji bi obezbedili sigurnost u smislu izbegavanja kriza. Zato su u ugovoru iz Mastrihta (potpisan 1992, stupio na snagu 1993) u članu 121 precizno definisali kriterijume koji bi trebalo da posluže kao vazdušni jastuci da spreče probleme. Jedan od ovih kriterijuma kaže: „Fiskalni deficit zemlje ne sme da bude veći od 3 odsto GDP-a na kraju fiskalne godine, osim u izuzetnim okolnostima; Odnos javnog duga i GDP-a ne sme da bude veći od 60 odsto, a ukoliko postoje posebne okolnosti, ovaj pokazatelj bi makar trebalo da bude blizak ovom procentu.“ Ovaj kriterijum, kao što vidimo, reguliše pitanje javnih finansija.

Da bi podržala smisao ovih kriterijuma, EU je 1997. godine usvojila Pakt o stabilnosti i rastu, u kojem je navela kazne za kršenje ovih kriterijuma, a najveći zagovornici Pakta su bile Francuska i Nemačka.

Prvi koji su probili ove granice i prekršili kriterijume su bile – Francuska i Nemačka. Konkretno, ostvarili su prevelike fiskalne deficite. Tadašnji predsednik Evropske komisije Romano Prodi je 2002. godine ovaj pakt opisao kao „glup“.

Francuska i Nemačka nikad nisu platile kaznu, a Volfgang Šojble danas objašnjava Grcima kako se nisu savesno ponašali i šta treba da rade da bi se izvukli. Ovo nam, dakle, govori da je u pitanju problem principijelnosti u okviru same EU, a ne isključivo grčke bahatosti. Svakako je jasno da nije trebalo toliko da se zadužuju, ali im je prethodno navedena nedoslednost u tome debelo pomogla. Zato Angela Merkel sada i nema prava da se toliko dere, i živo me zanima šta bi odgovorila kada bi joj neko ovo rekao u lice.

Možda bi je kasnije relaksirao odmor na jednom grčkom ostrvu koje bi Nemačka kupila po relativno niskoj ceni.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure