Projekat "Licenciranje radionica u ruralnim područjima" ima cilj da uspostavi standarde u proizvodnji, oživi tradicionalnu izradu rukotvorina i podstakne samozapošljavanje žena
Etno mreža je tokom prethodnih devet meseci, u saradnji sa nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ) u pet opština u Srbiji (Veliko Gradište, Kladovo, Negotin, Boljevac, Soko Banja) sprovodila projekat pod nazivom „Licenciranje radionica u ruralnim područjima“, sa ciljem da uspostavi standarde u proizvodnji i oživi tradicionalnu izradu rukotvorina. Projekat podrazumeva edukaciju žena iz oblasti starih zanata: tkanja, pustovanja vune, veza, pletenja, keramike i grnčarije. Neke od ovih tehnika su zaboravljene, ali je Etno mreža uspela da ih očuva kao važan deo tradicije. Ciljevi projekta su samozapošljavanje žena i mladih u ruralnim područjima, stvaranje uslova za njihovo ekonomsko osnaživanje, obogaćivanje turističke ponude, podizanje kvaliteta rukotvorina i revitalizacija tradicionalnih tehnika izrade. Prilikom posete novinara umetničko-zanatskoj zadruzi „Jefimija“ u Velikom Gradištu i „Zanart“ u Negotinu, Snežana Jovanović, projekt menadžer Etno mreže, kazala je da je domaće tržište zanatskih predmeta neuređeno, da se uglavnom prodaju na tezgama i da je ovo jedan od pokušaja da se uvede red u oblast koja predstavlja nacionalno blago Srbije. Pored edukacije, projekat je podrazumevao i opremanje radionica, kao i izdavanje brošure. Radionice su opremljene sa 14 razboja, tri grnčarska točka, 25 izlagačkih panoa i deset setova za pustovanje vune. Edukacijom iz oblasti starih zanata obuhvaćeno je 200 žena, a njih 30 (učešćem u radu pet radionica) sada postaju edukatori u okviru licenciranih radionica. Projekat je završen svečanom dodelom licenci radionicama za izradu rukotvorina u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja 29. septembra. Etno mreža namerava da ovaj projekat u narednom periodu proširi i na druge delove Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.