img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta su to tvorevine

01. фебруар 2012, 23:51 Dušan Matić
Copied

"Slučaj proletera Boleta"; VREME 1099

Istorija filozofije kaže da čovek postaje slobodan tek kada spozna da apsolutne slobode nema. Sloboda, istina, dobro(bit) i pravda bi trebalo da su ideali kojim se rukovodi svaki čovek i društvo kojem pripada. Ja sam služio vojni rok u Sarajevu daleke 1981/82. godine. Sarajevo je 1982. godine bilo veliko gradilište koje se pripremalo da organizuje predstojeće zimske olimpijske igre. U višenacionalnom i multikonfesionalnom Sarajevu, zvanično se govorilo srpsko hrvatskim

ili hrvatsko srpskim jezikom. Dnevne novine „Oslobođenje“ su štampane sa latiničnim i ćiriličnim tekstovima u istom izdanju, pomešano. O slobodi se i tada pisalo i diskutovalo kao i danas. Ali imao sam utisak da su svi domaći bili jedinstveni kada su sarajevsku olimpijadu branili od nedobronamernih Austrijanaca, kojima se sve to činilo kao opasan konkurent njihovom prepoznatljivom brendu „Alpski turizam i zimski sportovi“.

Danas, posle skoro 30 godina, na prostorima bivše SFRJ postoji šest priznatih i jedna „nepotpuno“ priznata država (još je neizvesno da li će se na tom stepenu razdvajanja i stati), kao rezultat višeetapnog građanskog rata izazvanim unutrašnjim problemima i uz svesrdnu pomoć spoljnih neprijatelja i prijatelja (zavisno od „ugla gledanja“). Niko još nije uspeo da utvrdi čiji doprinos je bio veći, mada se mnogi sami prozivaju i prepoznaju. Pošto narodi SFRJ nisu mogli da žive više zajedno, zemlja se raspala. Međutim, neki od naroda su ipak „dobrovoljno“ morali da nastave suživot u istoj ali novoj državi.

To su ti prijatelji i/ili neprijatelji uredili ili naredili, kako već.

Zvanični podaci o žrtvama u Republici BiH danas postoje, ali se razmere etničkih promena (ili kako češće žele da kažu „čišćenja“) ne znaju zato što popisi stanovništva nisu završeni u svim delovim države. Tvorevine, kako se kaže u tekstu (ili se misli samo na Republiku Srpsku), tako su nastale kao kompromis svakojakog zemešeteljstva realnosti na terenu i prijateljsko-neprijateljskih interesa.

Po nekom pravilu sloboda započinje sa slobodom izbora ili pravom na slobodni izbor. Takav izbor ne bi trebalo da ugrožava nijedan od ostalih ideala istine, dobra i pravde. Ako je već pomenut civilizacijski iskorak, on bi, valjda, trebalo da podrazumeva i još neka civilizacijska dostignuća. Na primer, pravo na pravični sud za optuženu grupu u Boriku. Na kraju da dodam još nešto u vezi sa etničkim promenama sa početka mog komentara. Nemam utisak da su „tvorevine“ išta više ili manje zaslužnije da postoje po pomenutom principu ili da postoje razlozi za to da bilo ko i bilo koliko puta ima gore mišljenje o njima ili bilo kojoj od njih.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.јун 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.јун 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.мај 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.фебруар 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.јануар 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure