img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Četnici

07. mart 2013, 01:10 Ištvan Seleši
Copied

"Padaj silo i nepravdo"; Vreme 1156

Bitka na Neretvi zasigurno predstavlja jednu od najslavnijih bitaka Narodnooslobodilačke borbe. Ali, promovisanje Titovog kulta nepogrešivosti obesmislilo je mnoge primere nadčovečanske hrabrosti, samopožrtvovanja i zasluge komandanata divizija ili brigada. Bitke protiv četnika dobio je prvenstveno Peko Dapčević i to ne sa malim snagama nego sa elitnim brigadama koje su prethodno potukle Italijane i Nemce. U zaborav je pao i tragično poginuli komandant 3. divizije Pero Ćetković. Šta je sa tragedijom 7. banijske divizije koja je od 4000 boraca pre 4. ofanzive spala na 550 boraca posle 5. ofanzive? Šta je sa uništenjem tek formirane 9. divizije? Borci ove dve divizije su se žrtvovali da bi preneli ranjenike i bolesnike i to polugladni i polubosi. Koliko njih je stradalo od bolesti, gladi ili iscrpljenosti? Koliko njih je dezertiralo? Bitka na Neretvi je obimna tema jer je trajala više od mesec dana, i to na širokom prostoru. Još zanimljivije je i učestvovanje četnika u njoj. Njih su partizani nameravali da napadnu i unište na prostorima istočno od Neretve. Tito je naredio likvidaciju svih zarobljenih četničkih starešina, dakle bez milosti. Nisu ni četnički komandanti ništa bolje želeli komunistima. Nisu četnici izgubili samo zbog svoje loše komande (Z. Ostojića i D. Mihailovića ) već što su u suštini bili pomoćna milicija Italijanima koji su ih „izradili“ u ključnom periodu. Četnici su krajem marta tražili zaustavljanje nemačko-ustaškog protivnapada od Konjica do Ostrošca. Italijani su odgovorili razbijanjem koncentracije četnika sa prostora Konjic-Ostrožac-Jablanica-Glogošnica gde su bila tri odreda Limsko-sandžačkih odreda, kao i nekoliko hiljada pripadnika Komande Starog Rasa uz deo hercegovačkih četnika. Ostao je samo Durmitorski odred uz par lokalnih jedinica gde je bilo i muslimana koji su se prirodno predavali partizanima bez borbe.Veći deo je prebačen jugozapadno od Mostara ili severno od pravca Konjic-Ostrožac. Kada se dodaju lična netrpeljivost, želja za samoisticanjem ili borbeno neiskustvo Z. Ostojića eto i subjektivnih slabosti koje su doprinosile konfuziji u njihovim redovima. Ipak, kasnije borbe, posebno ključna između 14. do 17. marta nisu bile „mačji kašalj“ za partizane. Morale su se koristiti sve raspoložive rezerve, ratna lukavstva, elementi iznenađenja. Po svojem svedočenju, partizani su se, na primer, peli po stenju da bi uništili skrivene četnike. Mnogi primeri ličnog junaštva partizana nisu se uklapali u prikaz bitke na Neretvi, a film o njoj je posebno bizaran.

U tekstu „Martovski pregovori“ pomalo prikrivate jedan „mali“ detalj. Partizani su tada sklopili primirje sa Nemcima koje je trajalo do kraja aprila, pa je Tito naredio svim jedinicama NOVJ da obustave napade na tog okupatora i ustaše osim u slučaju da ovi brane četnike. Šta bi bilo sa NOVJ da su ih Nemci napali dok su pokušavali da pređu Drinu, a to im nije uspevalo par nedelja. Partizani su tada bili rascepkani od Drine do Nevesinja i granice sa Crnom Gorom, a 7. i 9. divizija uništene zbog bolesti i iscrpljenosti tokom prenosa ranjenika i bolesnika. Nemci i Italijani su precenili snagu četnika čiji mobilisani sastav baš i nije hteo da izgine u bratoubilačkom sukobu protiv svoje braće, sinova i komšija u partizanima. Uostalom, njima je i odgovaralo da se partizani i četnici međusobno uništavaju i to daleko od komunikacije Sarajevo-Mostar i „boksitne oblasti“ u zapadnoj Hercegovini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure