![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Solc_Beograd_11-309x232.jpg)
Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Tad su se, pod bombama, događaji ubrzavali. Sve se to izmešalo u jedan košmar. Neki od toga prave romane, neki su napravili rodoljublje pa ga sad krckaju kao đinđuve po kineskim pijacama, neki su utekli pa se godinama posle predstavljaju kao najbolji svedoci onoga što nikad nisu videli, ali je to, u suštini, bio ozbiljan biznis, pod sloganom „gde si bio kad je grmelo.“
Meni se, nekako naopako, pored svih mojih onovremenih muka, urezao u glavu petak, 9. april, dakle dva dana pred ubistvo Slavka Ćuruvije. Konferencija u Vladi Srbije. S jedne strane Aleksandar Vučić, ministar za informisanje u toj „ratnoj vladi“, s druge strane glavni urednici medija.
Da me sad na muke stave, ne bih se setio direktiva o izveštavanju u uslovima ratnog stanja, niti bih taj datum pamtio da na Uskrs, u nedelju, 11. aprila, nisu ubili Slavka Ćuruviju.
Tog Velikog petka, pred kraj sastanka na kome se utvrđivala neka od banalnosti ratnog stanja (na primer, da li je reč o agresiji ili o ratu), ustao je Ratko Dmitrović (sada glavni urednik „Večernjih novosti“, a tada, da me ubijete, ne bih se setio čega) i protestovao povodom teksta objavljenog u „Politici Ekspres“ pod sad već legendarnim naslovom „Ćuruvija dočekao bombe“ u kome se Slavko označava kao izdajnik.
Sav crven u licu ustao je Đorđe Martić, tadašnji glavni urednik „Ekspresa“ i branio tekst novinara Miroslava Markovića (oprosti Bože, obojici sam bio urednik, što je dokaz da je zanat opasna rabota ako ga ne prati moral), a svi prisutni u velikoj sali Vlade Srbije dobro smo znali da je tekst diktirala Mirjana Marković, aman nismo znali da će Ćuruviju ubiti dva dana posle.
Aleksandar Vučić tada se principijelno založio protiv takve vrste tekstova i rekao je, između ostalog, da je sprečio, odnosno da je uspeo da spreči da se taj tekst, pročitan u glavnom Dnevniku RTS-a, ponovi u trećem Dnevniku nacionalnog emitera i, u suštini, stao je na stranu Ćuruvije, odnosno usprotivio se javnoj poternici protiv novinara.
Što god bilo u pozadini tadašnjeg Vučičevog istupa – politički otpor prema JUL-u ili obično gađenje prema potkazivačkom novinarstvu – taj njegov gest upamtio sam kao iskorak iz radikalske političke kalkulacije koja ih je i dovela tu gde su bili. Zato se javljam za zaštićenog svedoka u „slučaju Vučić“ a povodom interpretacija njegove prošlonedeljne izjave da je „Ćuruviju ubila država“ i podsećanja, podosta zluradog, da je i on tada bio deo „države.“
Ne kažem da nije, ali, u konkretnom slučaju, držao se vrlo moralno i pristojno za jednog mladog jurišnika stranke koja takođe nije prezala od pisanja poternica protiv ljudi i čitavih naroda.
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve