img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šapat

30. septembar 2015, 18:08 Jelena Jorgačević
Copied

Razvlačila bih se po krevetu zatvorenih očiju dok je svetlost, iz ogromnih prozora, punila ušuškano jutro. Retko kada bih ustajala čim se probudim. Volela sam taj osećaj u bakinom i dekinom stanu, gde je tavanica bila i krov i nebo. Uvek su šaputali da nas ne probude. Skuvali bi kafu, čiji se miris širio i mešao s mekanim mirisom opeglane posteljine, a onda tiho ćaskali. Pravila bih se da spavam, trudeći se da što više iz toga šapata uhvatim. Pričali su one naizgled obične, životne priče, pažljivo birajući reči, valjda i sami svesni da unuci slušaju čak i kada, kao, spavaju. Nekada bi ubacili po koju italijansku reč, starim Bokeljima je italijanski blizak, a ja bih stiskala kapke još jače. Koliko mi samo nedostaje taj njihov šapat. I danas, pre nego što se skroz probudim, ponekad, dok još ne hrupi svest da oni koje volimo više nisu tu, načuljim uši i učini mi se da ih čujem.

Mama i ja sada ponekad šapućemo, kada izlazimo iz kuće, da nas naši četvoronožni ljubimci ne bi čuli na stepenicama zgrade, a onda urlikali kao kurjaci. Nekad, iz istog razloga, uz šapat, pričamo na engleskom, da nas ne bi, ako nas slučajno čuju, još i razumeli. Rade nam se smeje, a mi ga utišavamo.

Noću, na ponti, šapućemo da ne probudimo one koji spavaju u kući. Po crnom moru titraju odsjaji svetiljki i meseca, bagrem šušti iznad naših glava, protrči po koja mačka, mi sedimo i ne ide nam se nikuda. Malo ćutimo. Onda ponovo prošapućemo. Kada sanjam Kotor i našu porodičnu kuću, često se u snovima nađe i ta ponta što krije čitave džakove naših šapata.

Nisu svi šapati radosni. Neki kriju loše vesti, i samo su nevešt pokušaj da nas zaštite. Od tih šapata se ježimo. Oni su vesnici velike tuge.

Ima opet onih šaputanja koji se bave drugim, onih koji umeju da dođu iz jama opustošenih što se teše i slade tuđim. Njih prate preglasni pogledi.

U jednoj divnoj knjizi Hajnriha Bela razgovor ide otprilike ovako: Sin kaže ocu: „Ti si tako dobar, teško tvojim neprijateljima.“ „Ja i nemam neprijatelje“, odgovara otac; „Tim gore po njih“, zaključuje sin. Ovako se valjda treba odnositi prema takvim šaputanjima. Takvih je šušurenja, srećom, malo.

Šapuću nekad u ispovedaonici oni koji se kaju i možda stide. Ako je prazna crkva, taj će se šapat čuti kao neko mrmorenje iza zidova i odjekivaće neraznatljivo. Čuje ga, verujem, Onaj ko treba.

Ponekad opet, baš se tako prenose one reči koje ne smeju do kraja da se izgovore, koje neće da budu svačije, već samo idu od jednih usana ka jednom uhu i to im je dovoljno. Da budemo iskreni, takvi su šapati i banalni i patetični, ničeg u njima nema novog i nikad kazanog, ali su opet, svaki put, jednako lepi i jednako neophodni.

Setim se one dečje pesme Dragana Lukića koju verovatno svi znamo napamet: Od kuće do škole, od škole do kuće, uvek se ponešto šapuće, šapuće. Tiho, tiše, tiho, tiše, tiho – ko padanje kiše. Šapuću se pisma i šapuću tajne, šapuću se zakletve velike i trajne…

Ali kao što ima ovih hrabrih, ima i kukavičkih šapata.

Neki obuzmu čitave gradove, zemlje. Nisu tako retka ta, kako ih je Breht nazvao, mračna vremena. To su šapati praćeni sa „nemoj, čuće te neko“. Kako se boriti protiv njih? Ne odustajati. Ako treba, vikati. Car je go, i mogu njegovi pomoćnici da se dive šarama na skupom odelu, mogu ministri da pričaju o savršenom kroju koji mu pristaje uz figuru, mogu podanici da šapuću da car nema odelo, dok tapšu i viču „ura“, ali mora neko da vikne da je car go. A onda će i ostali, malo-pomalo, prestati da šapuću.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure