

Svet
Rusi pogodili dva autobusa i ubili 33 osobe
„Rusi namerno gađaju civile”, rekao je Vadim Filaškin, načelnik Donjecke regionalne vojne uprave


Na lokalnim izborima održanim u nedelju 31. marta, vladajuća Partija napretka i razvoja (AKP) predsednika Tajipa Redžepa Erdogana osvojila je doduše najviše glasova, ali je pobednik zapravo opozicija koja je u više velikih gradova povratila vlast izgubljenu pre pet godina i nanela Erdoganu prvi ozbiljan udarac
Na lokalnim izborima u Turskoj najveći uspeh je ostvarila proevropska sekularistička Republikanska narodna partija (CHP) levog centra koju je osnovao Kemal Ataturk. U Ankari je njen kandidat za gradonačelnika Mansur Javaš osvojio tri procenta više od kandidata AKP-a Mehmeta Ozhasekija, aktuelnog ministra za životnu sredinu (razlika je preko 120.000 glasova). AKP je izgubio Ankaru nakon skoro dvadeset godina.
Javaševa pobeda ima višestruk značaj. Nakon turskog rata za nezavisnost, Ataturk je kao simbol raskida sa Osmanlijskim carstvom prestonicu premestio iz Istanbula u Ankaru i ona u posleratnom periodu postaje simbol nove turske države i novog društva. Tako sadašnja pobeda CHP-a u Ankari predstavlja simboličnu promenu za celu zemlju, jer glavni grad nakon više od dve decenije vlasti islamističkih partija prelazi u ruke sekularista. Od 1994. do 2017. godine gradonačelnik Ankare bio je Melih Gokček, član AKP-a gotovo od njegovog osnivanja, a pre toga bio je u konzervativnoj islamističkoj partiji Refah, čiji je član jedno vreme bio i Erdogan.
CHP je ubedljivo pobedio i na izborima za gradonačelnika u Izmiru, što se i očekivalo. Dobio je gradonačelnike i u svim drugim gradovima zapadne obale, osim Balikesira, a i na celoj južnoj obali – u Mugli, Antaliji, Mersinu i Adani, gradovima u kojima je na prošlim lokalnim izborima izgubio od AKP-a.
BOČNA BORBA
Dobra partija (İyi Partisi), koalicioni partner CHP-a (koalicija ovde ne znači zajedničku listu, već tesnu saradnju i dogovor o uzajamnoj podršci kandidatima), nije dobila nijednog gradonačelnička ali je osvojila 18 opština. Ova partija nastala je odvajanjem od Partije nacionalističkog pokreta (MHP) pre više od godinu dana, a osvojila je ukupno nešto više glasova od MHP-a, koji je na ovim izborima bio u savezu sa vladajućim AKP-om.
Što se tiče kurdskih partija, koalicija dve leve partije – Demokratske partije narodâ (HDP) i Demokratske partije regija (DBP) – izgubila je nekoliko gradonačelničkih mesta, ali je i osvojila nekoliko novih, pa su te partije ostvarile sličan rezultat kao na prošlim lokalnim izborima. Posebna novina je pobeda Fatiha Mehmeda Mačoglua, kandidata male vanparlamentarne Komunističke partije Turske za gradonačelnika u gradu Tundželi, gde su manje glasova od njega dobili kandidati velikih partija CHP-a, AKP-a i HDP-a.
Uopšte uzevši, vladajući AKP može se smatrati gubitnikom ovih izbora. Prema rezultatima, koji su u trenutku pisanja ovog teksta (2. april) još nezvanični, AKP neće imati gradonačelnike u tri najveća grada Turske – Istanbulu, Ankari i Izmiru. Izgubio je čelna mesta u četiri grada Anadolije, gde je dugo imao snažnu podršku. Pored Ankare, značajan je gubitak Kiršehira u centralnoj Anadoliji, gde je CHP pobedio nakon 20 godina.
U nekim gradovima širom Turske Erdoganova partija izgubila je i od svog saveznika MHP-a. U Čankiriju i Amasiji, AKP i MHP izašli su na izbore svaki sa svojim kandidatom, a gradonačelnike u oba grada dobio je MHP. Ovaj podatak ide u prilog tezi da glasovi AKP-a polako prelaze njegovom savezniku.
NEIZVESNOST U ISTANBULU
Najneizvesniji su bili izbori za gradonačelnika Istanbula. Prema podacima koje je iznosilo Visoko izborno veće (YSK), koje rukovodi izborima, neko vreme malu prednost imao je bivši premijer i kandidat AKP-a Binali Jildirim. Kada se razlika između njega i kandidata CHP-a Ekrema Imamoglua smanjila na oko dva odsto, Imamoglu je preko društvenih mreža pozvao pristalice na oprez i kontrolore da ne napuštaju glasačke kutije. U jednom trenutku su podaci iz YSK-a počeli sporije da pristižu, da bi ubrzo potpuno prestali da stižu. Isto se desilo i sa podacima državne novinske agencije „Anadolija“.
Nakon toga, Imamoglu je održao konferenciju za novinare i optužio izbornu komisiju i agenciju „Anadolija“ za manipulaciju. Podataka i dalje nije bilo, pa se Imamoglu tokom narednih nekoliko sati više puta obratio medijima. Saopštio je da je, prema podacima njegovog izbornog štaba, razlika oko pet odsto u njegovu korist i pozvao izbornu komisiju i „Anadoliju“ da nastave sa objavljivanjem podataka.
Sa druge strane, kandidat AKP-a Jildirim oko ponoći je saopštio da je sudeći prema trenutnim zvaničnim podacima on pobedio, ali nije eksplicitno proglasio pobedu. Dotok podataka je još uvek bio u prekidu kada je zamenik predsednice Dobre partije pokazao svoj snimak iz YSK-a na kome se vidi da je Imamoglu bio u vođstvu. Zatim su i mediji počeli da objavljuju slike sa podacima iz YSK-a, a pojavile su se slične fotografije na društvenim mrežama. Pola sata posle ponoći počeli su da stižu novi podaci. Kako je preneo portal lista „Sozdžu“, Imamoglu je tada bio u prednosti od 2.000 glasova, a gotovo istovremeno je internet strana YSK-a postala nedostupna. U toku noći osvanuli su bilbordi i plakati sa likom kandidata AKP-a Jildirima i porukom zahvalnosti građanima Istanbula. To je Imamoglu nazvao „manipulacijom“, a nekoliko sati kasnije je na društvenim medijima proglasio pobedu.
Glasački materijal iz Istanbula potpuno je obrađen u toku dana 1. aprila, a iz AKP-a su stigle najave prigovora na rezultate u Istanbulu i Ankari. Jildirim je tada rekao da će gradonačelnik postati onaj „kome komisija da mandat“. Prema podacima lista „Džumhurijet“, Imamoglu je pobedio sa 48,78 odsto glasova naspram Jildirimovih 48,50 odsto. Razlika je svega 23.945 glasova, manje od 0,3 odsto u gradu od preko 15 miliona stanovnika.
ZAMENA TEZA
Erdogan se u noći 1. aprila obratio svojim pristalicama ispred sedišta AKP-a u Ankari. Rekao da je AKP po 15. put prvi na izborima. On tada nije pomenuo rezultate u Istanbulu, ali nije ni priznao poraz. „Većinu opština u Ankari osvojio je AKP. Još veći broj opština u Istanbulu pripao je našoj koaliciji. Čak i da je naš narod (opoziciji) dao gradonačelnike velikih gradova, opet je AKP-u dao opštine“, rekao je Erdogan.
U govoru se nije posebno bavio rezultatima lokalnih izbora, već je samo isticao uspehe svoje partije. Nastavio je o namerama i budućim planovima za razvoj zemlje. Takođe je rekao da tokom naredne četiri i po godine nema izbora i da će u tom periodu raditi na uzdizanju Turske, na nacionalnom i na međunarodnom nivou.
Nacionalne teme, a ne lokalne, dominirale su u celoj kampanji AKP-a za lokalne izbore u kojoj je glavno lice bio baš predsednik Erdogan. Na mnogobrojnim mitinzima govorio je o SAD, ekonomiji, terorizmu i drugim temama koje nemaju direktne veze sa lokalnim pitanjima. Portal „Turkish Minute“ preneo je 28. marta da je Erdogan na skupu u Ankari za pad turske lire okrivio „Zapad, a posebno SAD“. Samo dva dana ranije, njegov partijski kolega, ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu, u gostovanju na državnoj televiziji doveo je u vezu opozicione partije sa militantnom Radničkom partijom Kurdistana, ekstremnim levičarima i Islamskom državom Iraka i Levanta. Zbog toga se može reći da je kampanja AKP-a više ličila na kampanju za parlamentarne nego za lokalne izbore.
I sada, u obraćanju pristalicama nakon lokalnih izbora, nastavio je da govori o ekonomiji, novim reformama i terorizmu, a posebno je pomenuo situaciju u Siriji. Sudeći po svemu što je rekao, njegova glavna poruka pristalicama i javnosti bila je da je AKP još uvek jak. Rezultati lokalnih izbora pokazuju da se to polako menja.


„Rusi namerno gađaju civile”, rekao je Vadim Filaškin, načelnik Donjecke regionalne vojne uprave


Za Putinov rođendan, 7. oktobra, Rusija je izvela jedan od najžešćih napada na Ukrajinu. Kijev trvrdi da je ispaljeno preko 70 balističkih raketa i na desetine dronova


Od Evropske unije, Rusije i Turske, preko Indonezije, Saudijske Arabije do Brazila, veliki broj zemalja pokušava da izgradi multipolarnost, ali to je zasad samo san jer svet je bipolaran i pravila igre diktiraju Amerika i Kina


Dok Rusija već nedeljama balističkim raketama i dronovima na mlazni pogon pojačava kampanju vazdušnih udara sa distance, Ukrajina se suočava sa najdramatičnijim nedostatkom protivvazduhoplovnih raketa od početka rata. Da bi makar donekle ublažila tu “raketnu krizu”, Nemačka je obećala dodatnu pomoć od 1,3 milijarde evra


Nakon više od dve nedelje protesta zbog loših uslova školovanja, francuski srednjoškolci i dalje blokiraju škole i protestuju na ulicama. Sukobi sa policijom i optužbe za prekomernu upotrebu sile dodatno su zaoštrili situaciju
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve