img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nevera

20. decembar 2012, 00:29 Ivan Kovač
ilustracija: michelangelo buanarroti
Copied

S obzirom na to da nacionalni identitet čoveka vrlo dobro podnosi svakovrsne sinteze i ukrštaje, nacionalno mešoviti brakovi – ukoliko se mešovitost neguje otvoreno i u dovoljno ravnopravnoj srazmeri – obično donose izuzetno zdrave i jedre duhovno-organske plodove tj. dragu dečicu. Takav je brak naročito blagorodan u pogledu doziranja „razumne mere“ nacionalnog u ukupnom identitetu deteta, i rasvetljavanja, iz povlašćene pozicije izmaknutosti, prave prirode nacionalnog.

Šta, međutim, sa mešovitošću koju stvaraju verništvo i ateizam? Da li je tako izmešan brak prednost ili nedostatak, čak vrlo nesretna okolnost?

Naime, ovde važi princip ili–ili: čovek ili veruje u boga ili ne veruje. Izjave na tragu „ja i nisam neki vernik“ moguće su koliko i opaska šiparice kako je „malo trudna“.

Vernik se, na veliku žalost gomile, ne postaje rođenjem – religija se ne može pocevčiti s majčinim mlekcem, niti se može zaraditi putem kožne infekcije pri ljuljuškanju odojčeta u očevom naručju.

Zasesti na obe stolice ovde nije moguće. Pokušaji u pomirbenom tonu, da se uskladi, izgladi, da se napravi kompromis između vere i ateizma ne mogu rezultirati drugim do ozbiljnom mentalnom pomijarom. Takođe, pitanje „za i protiv vere“ ne može uspostaviti racionalnu polemiku – gde je korisno čuti i drugu stranu, korigovati mišljenje i sl. Tu, dakako, pljušte razlozi, argumentacije i kontraargumentacije, ali na elementarnom planu i dalje zjapi dilema: skočiti ili ne u veru.

Otud i zametak ekstremizma u svakoj religiji! Ekstremizam – ne, dakako, tek bombaški, već onaj čiji su mehanizmi nasilja suptilniji – obeležje je, bez izuzetka, svake religije. Naime, pozvanje je svakog hrišćanina da raširi radosnu vest, da svedoči Isusov patnički život i njegovu žrtvu. Delati na spasenju najmilijih, obezbediti im mesto u raju – to nije tek part–time job. U pitanju je krucijalna stvar u životu vernika! Zamislite da imate primerak sutrašnjih novina u kojima piše o razornom zemljotresu koji je pogodio vaš grad – ne biste li osetili dužnost da istog trena upozorite porodicu i sugrađane na opasnost? Saobrazno tome, sasvim je prirodno da roditelj, uveren u postojanje boga, nastoji podesiti sopstveni život i živote svojih bližnjih s obzirom na to uverenje.

Isto tako roditelj ateista, ubeđen u utvarni karakter boga, ravnaće svoj život i živote svojih bližnjih prema tom uvidu tj. držaće krajnje budalastim, čak štetnim, svako moljenje i klanjanje nečemu što ne postoji. Pritom, potrebno je istaći da je ateista u svom životnom stavu ipak tolerantniji, budući da vernika najčešće vidi samo kao slabića i gluperdu, dok vernik (koji je to u strogom smislu) ateistu smatra prokletom dušom zbog čije se beznadežnosti trese do kostiju. Radi se, elem, o bespoštednoj borbi i otimačini za dušu deteta u kojoj niko – s punim pravom! – ne sme i ne treba da popusti. Međutim, kako dalje? Šta se zbiva s detetom stešnjenim u tom pedagoškom klinču?

Pre svega, vaspitanje ne sme da bude, premda to gotovo uvek jeste, štancovanje klonova tj. najobičnija reprodukcija roditelja, u dlaku. Detetu je potrebno, koliko je god moguće nenavijački, usaditi pretpostavke – vrednosno, dakle, neutralne – na osnovu kojih će ono samostalno i spontano razvijati, ili pak neće, veru u boga. Iskustvo, nažalost, govori da u tom obračunu mozgova za mozgić uvek neko, iz spoljašnjih razloga, popusti ili se „plen“ jednostavno-idiotski podeli: prvo dete je „njegovo“, drugo je „njeno“.

Sva (ne)sreća pa hrišćanstvo na ovim prostorima prevashodno nije (ako je igde u potpunosti) stvar lične životne odluke – promišljanja i osećanja koja pogađaju u srž bića individue – već tradicije, prenošene upravo gorespomenutom visokohranjivom laktacijom majke ili očevim kožnim oboljenjem. Stoga takvo hrišćanstvo nije nikakva religioznost u strogom smislu reči, već (tek) prigodna identitetska zakrpa. To je nekakav, kakav-takav, tradicionalistički pogled na svet, te je takvu „religioznost“ moguće uspešno smešati i upariti sa drugom, odnosno sa ateizmom.

Otud na ovim, poslovično multinacionalnim, multikonfesionalnim, multivitaminskim itd. prostorima dečici, a i onim starijima, jedino ostaje da sa zahvalnošću pozdrave dupliranje krkanluka i praznične atmosfere.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
21.avgust 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

14.avgust 2025. Jovan Kale Gligorijević

Jogurt

31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure