img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neentropija

08. januar 2025, 22:16 Rastislav Durman
Copied

Ako su u pravu zagovornici teorije o toplinskoj smrti svemira, za neutvrđen, ali konačan broj triliona godina univerzum će da bude jedno hladno i tamno mesto jer će se zvezde potrošiti, svi minusi i plusevi će da se međusobno ponište, bez izvora energije i njenog protoka neće biti nikakvog kretanja i sve će da stane. I da stoji, do nekog budućeg velikog praska.

foto: mina ćirić
…

I ko je tu na dobitku? Takozvana entropija. Šta ta hoće? Hoće da sistemi budu što neuređeniji i zdušno radi na tome. Neutvrđen, ali konačan broj triliona godina je poprilično vremena, pa bi ona što pre da završi posao i ode na pecanje, ili već šta entropije vole da rade.

I dok radni ljudi i građani glođu koske koje im se bacaju da bi neko mogao na miru da se sladi pečenjem, entropija svoje radi.

Biljčice niču u pukotini na asfaltu.

Pokretne stepenice postaju nepokretne.

Kazaljke na javnom satu stoje i ne pomeraju se.

Crveno i zeleno svetlo na semaforu rade, crkla sijalica na žutom ili tamo gde piše za koliko sekundi dolazi do promene.

U dva čistači ne odnose đubre, ne postižu, iz kontejnera malo preliva.

Na fasadama progledaju cigle tamo gde se stari malter strunio, kao palac kroz iznošenu čarapu.

I tako dalje.

Ako nekom baš i zasmeta, entropija zna kako da izađe sa tim na kraj, dovoljno je da šapne jedno ali.

Digitalne table na autobuskim stajalištima ne rade, ALI nije važno jer se ionako niko više ne pridržava reda vožnje.

Pucaju vodovodne cevi na ulici, ALI nikom ne curi nikom za vrat, pa kad dođe na red.

Svetlo na banderi se ugasi, ALI ona u komšiluku radi i nije sasvim mračno.

I tako dalje.

E sad, entropiji ovo nije dovoljno, ona ima potrebu da raste. Onoga trenutka kada glaba mali prst, celu šaku već smatra svojom, optimistična je glede osvajanja lakta i unapred se sladi mišlju kako ni rame nije daleko.

I onda i sitne neprijatnosti raste, mali kvarovi postaju veliki, cena za eventualnu sanaciju raste dok ne dođe do tačke u kojoj više opravka nije izvodljiva, a ako i jeste, ne isplati se. Što vodi u arheologiju ili na đubrište istorije. I ponovo u pećine ko ima, a mi u ravnici da se snalazimo sa sojenicama i zemunicama.

I šta ćemo sad?

Kako za život u pećinama (sojenicama & zemunicama) obezbediti dovoljan broj kalorija da se preživi? Teško kada su naši preci pojeli sve mamute još pre naše ere, a nešto kasnije i goveda zvana tur? Važi, ješće se korenje, žvakati takozvane rotkve strugane, sa nostalgijom misliti kako se nekad dobro jelo baš, pa uzdisati jer je dug put da se ponovo osvoji tehnologija konzerve sardina i čipsa, pod uslovom da se ne zaluta na nekoj stranputici. Istorija nas uči da je posle pada rimskog carstva ljudima trebao konačan, ali popriličan broj vekova da stignu do inženjerske izvrsnosti gradnje puteva koje su Rimljani onomad pravili.

I da li je sve tako crno?

Poprilično je dunkl što na neke stvati ne može da se utiče.

Na vulkane.

Na meteore koji iz čista mira doskitaju i pobiju dinosauruse ili ko se već zatekne na licu mesta.

Na budale iz belog sveta koje šalju tenkove zato što su imali nesrećno detinstvo, a ustali na levu nogu; što ne mogu da podnesu da ih se ne ferma ni za suvu šljivu; što bi nešto da otmu, da preusmere pažnju sa svojih brljotina, rezervišu sebi mesto u raju nekog krvožednog boga ili jedostavno vole, a može im se.

Svetlija strana situacije je da se na nešto ipak uticati može.

Recimo, da se budalama iz svoga sokaka objasni kako se neće u tenkove samo zato što su oni imali nesrećno detinstvo, a ustali na levu nogu; što ne mogu da podnesu da ih se ne ferma ni za suvu šljivu; što bi nešto da otmu, da preusmere pažnju sa svojih brljotina ili jedostavno vole, a može im se.

U poređenju sa tenkovima, entropija je mačji kašalj.

Dovoljno je zameniti sijalicu kada crkne u hodniku bez da se čeka šta će upravnik zgrade da smisli.

Zaliti drvo u komšiluku kada je sparina.

Naći u kućnom budžetu prostora za gumicu i ruke kada slavina počne da kaplje.

I tako dalje.

Većina stvari koje se protiv entropije rade ne predstavljaju nikakvo uživanje.

Već garanciju da uživanja neće nestati svakako.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
21.avgust 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

14.avgust 2025. Jovan Kale Gligorijević

Jogurt

31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

Komentar

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure