img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neentropija

08. januar 2025, 22:16 Rastislav Durman
Copied

Ako su u pravu zagovornici teorije o toplinskoj smrti svemira, za neutvrđen, ali konačan broj triliona godina univerzum će da bude jedno hladno i tamno mesto jer će se zvezde potrošiti, svi minusi i plusevi će da se međusobno ponište, bez izvora energije i njenog protoka neće biti nikakvog kretanja i sve će da stane. I da stoji, do nekog budućeg velikog praska.

foto: mina ćirić
…

I ko je tu na dobitku? Takozvana entropija. Šta ta hoće? Hoće da sistemi budu što neuređeniji i zdušno radi na tome. Neutvrđen, ali konačan broj triliona godina je poprilično vremena, pa bi ona što pre da završi posao i ode na pecanje, ili već šta entropije vole da rade.

I dok radni ljudi i građani glođu koske koje im se bacaju da bi neko mogao na miru da se sladi pečenjem, entropija svoje radi.

Biljčice niču u pukotini na asfaltu.

Pokretne stepenice postaju nepokretne.

Kazaljke na javnom satu stoje i ne pomeraju se.

Crveno i zeleno svetlo na semaforu rade, crkla sijalica na žutom ili tamo gde piše za koliko sekundi dolazi do promene.

U dva čistači ne odnose đubre, ne postižu, iz kontejnera malo preliva.

Na fasadama progledaju cigle tamo gde se stari malter strunio, kao palac kroz iznošenu čarapu.

I tako dalje.

Ako nekom baš i zasmeta, entropija zna kako da izađe sa tim na kraj, dovoljno je da šapne jedno ali.

Digitalne table na autobuskim stajalištima ne rade, ALI nije važno jer se ionako niko više ne pridržava reda vožnje.

Pucaju vodovodne cevi na ulici, ALI nikom ne curi nikom za vrat, pa kad dođe na red.

Svetlo na banderi se ugasi, ALI ona u komšiluku radi i nije sasvim mračno.

I tako dalje.

E sad, entropiji ovo nije dovoljno, ona ima potrebu da raste. Onoga trenutka kada glaba mali prst, celu šaku već smatra svojom, optimistična je glede osvajanja lakta i unapred se sladi mišlju kako ni rame nije daleko.

I onda i sitne neprijatnosti raste, mali kvarovi postaju veliki, cena za eventualnu sanaciju raste dok ne dođe do tačke u kojoj više opravka nije izvodljiva, a ako i jeste, ne isplati se. Što vodi u arheologiju ili na đubrište istorije. I ponovo u pećine ko ima, a mi u ravnici da se snalazimo sa sojenicama i zemunicama.

I šta ćemo sad?

Kako za život u pećinama (sojenicama & zemunicama) obezbediti dovoljan broj kalorija da se preživi? Teško kada su naši preci pojeli sve mamute još pre naše ere, a nešto kasnije i goveda zvana tur? Važi, ješće se korenje, žvakati takozvane rotkve strugane, sa nostalgijom misliti kako se nekad dobro jelo baš, pa uzdisati jer je dug put da se ponovo osvoji tehnologija konzerve sardina i čipsa, pod uslovom da se ne zaluta na nekoj stranputici. Istorija nas uči da je posle pada rimskog carstva ljudima trebao konačan, ali popriličan broj vekova da stignu do inženjerske izvrsnosti gradnje puteva koje su Rimljani onomad pravili.

I da li je sve tako crno?

Poprilično je dunkl što na neke stvati ne može da se utiče.

Na vulkane.

Na meteore koji iz čista mira doskitaju i pobiju dinosauruse ili ko se već zatekne na licu mesta.

Na budale iz belog sveta koje šalju tenkove zato što su imali nesrećno detinstvo, a ustali na levu nogu; što ne mogu da podnesu da ih se ne ferma ni za suvu šljivu; što bi nešto da otmu, da preusmere pažnju sa svojih brljotina, rezervišu sebi mesto u raju nekog krvožednog boga ili jedostavno vole, a može im se.

Svetlija strana situacije je da se na nešto ipak uticati može.

Recimo, da se budalama iz svoga sokaka objasni kako se neće u tenkove samo zato što su oni imali nesrećno detinstvo, a ustali na levu nogu; što ne mogu da podnesu da ih se ne ferma ni za suvu šljivu; što bi nešto da otmu, da preusmere pažnju sa svojih brljotina ili jedostavno vole, a može im se.

U poređenju sa tenkovima, entropija je mačji kašalj.

Dovoljno je zameniti sijalicu kada crkne u hodniku bez da se čeka šta će upravnik zgrade da smisli.

Zaliti drvo u komšiluku kada je sparina.

Naći u kućnom budžetu prostora za gumicu i ruke kada slavina počne da kaplje.

I tako dalje.

Većina stvari koje se protiv entropije rade ne predstavljaju nikakvo uživanje.

Već garanciju da uživanja neće nestati svakako.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
19.jun 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.jun 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.jun 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.maj 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

21.maj 2025. Ivan Ristić

Kizina garaža

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure