

Lični stav
Kod „ćacika“ je Vučić opet izgubio istu bitku
Moćan je onaj ko kontroliše reči. Vlast Aleksandra Vučića je tu moć izgubila i to se dobro vidi na borbi za termin „ćacike“, nakon što je prethodno rešena bitka za termin „ćaci“


„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu“
Hrvatsku književnicu Vedranu Rudan ovdašnji čitaoci smatraju srpskim piscem. Njeni romani i zbirke komentara su siguran izdavački štih, a njene književne večeri i slična događanja su teme o kojima se priča. Rudan piše o (redosled je nebitan) Hrvatima, ženama, religiji, starosti, muževima, Srbima, porodici, tranziciji, ljubavi, Amerikancima, samoći, deci, Palestincima, seksu, smrti, psovanju… Piše onako kako misli, tačnim rečima, i nije je briga šta će ljudi o njoj misliti.
Vedrana Rudan je u četvrtak u Beogradu, u velikoj dvorani SKC u 18h promoviše najnoviji roman Doživotna robija. „Laguna“, njen izdavač u Srbiji, objavio ga je ovog marta, a u knjižarama je već drugo izdanje.
Površno rečeno, Doživotna robija je roman o slobodi. Poslednjih meseci sloboda je česta reč u Srbiji, i to u smislu oslobađanja od uticaja Istoka i Zapada kako bi se ostalo neutralno, na čemu insistira Aleksandar Vučić. Da li je u 21. veku uopšte moguća takva pozicija?
„Nisam baš sigurna da se Srbija, ako je Srbija Vučić, a jest, pokušava osloboditi od utjecaja Istoka i Zapada. Nedavno je rekao da se Srbija mora okrenuti Evropi jer je to ’državni interes’ iako možda narod drugačije misli. Tko je Vučiću ’narod’, što mu je ’država’? To bi ga netko trebao pitati“, smatra Vedrana Rudan.
Za to vreme, Hrvatskoj je nametnuto slično opredeljivanje: za stav predsednika Milanovića da su za situaciju u Ukrajini krivi ili Ukrajinci ili oni koji su ih huškali na rat, odnosno premijera Plenkovića koji se pita da li je predsednik ruski špijun.
Vedrana Rudan, međutim, kaže da „hrvatsko stanovništvo umire od gladi i bijede i sigurno mu nije na kraj pameti da analizira izjave dvojice kontroliranih ’luđaka’. Jedan plače nad sudbinom Hrvata u BiH, drugi kuka nad sudbinom Ukrajinaca. Zašto Milanović „puši Putinu“ i zašto mu Hrvati u Hrvatskoj nisu bitni, pitaj boga. Ovaj drugi pojma nema kako žive siroti Hrvati iako je on za njihov položaj direktno odgovoran. „Dok egzotični dvojac glumi velike državnike građani Hrvatske kopaju po kantama za smeće.“
Rudan smatra da „u povijesti čovječanstva postoji samo jedna podjela: na bogate i siromašne, gospodare i robove, moćne i nemoćne, site i gladne, tirane i žrtve“. U ovim odrednicama moguće je prepoznati i ove aktuelne podele, zbog kojih se sluti, i to ne retko, da je Zapadni Balkan sledeća ratna destinacija.
„Ako ’veliki’, Rusija ili Amerika, odluče da će ovdje biti krvi, bit će krvi“, kaže Rudan. „Nažalost, mi koji ovdje živimo više nemamo kamo pobjeći. Zapad više nije skup obećanih zemalja. U Njemačkoj je Lidl povukao odluku prema kojoj mlađi od osamnaest godina ne smiju kupiti litru suncokretovog ulja. Tamo građani smiju kupiti samo litru ulja, pa da bi povećali kućne zalihe u strahu od nestašice i poskupljenja po ulje šalju djecu. Američko-ruski rat Evropljanima dolazi glave.“
U kontekstu priče o polarizovanju društva je i činjenica da u regionu, i ne samo u regionu, jačaju desne partije.
„Hvatam se za pištolj kad čujem da jačaju desne partije“ kaže Rudan i pita „.što je ’desno’ danas? Tko su ’ljevičari’? Ako su ’ljevičari’ dobri momci i dobre djevojke, zašto na svjetskoj političkoj sceni ne vidimo ni jednu dobru djevojku ili dečka? Svi su političari isti. Dobro, ne baš svi. Zelenski je, primjerice, u svoju borbu za ’demokraciju’ uključio svog đoku kojim, navodno, fenomenalno svira klavir. Gadovi nas zavode na sve egzotičnije načine. Regionom od devedesetih vladaju kriminalci. Ne znam jesu li ’lijevi’ ili ’desni’.“
Ako su, kao što kaže, svi političari isti, i ako nas zavode, šta misli zašto je dobro a zašto nije što je Srbija opet izabrala Aleksandra Vučića?
„Srbija nije imala izbor. Mogla je izabrati Vučića ili Vučića. Pretpostavljam da mali narodi koji žive u nebitnim zemljama smiju izabrati koga hoće. Sudeći po tome koliko dugo je Vučić predsjednik, Srbija je mala i nebitna zemlja. Da je bitna, srpski narod bi izabrao onoga koga bi mu nametnuo netko kome je Srbija u fokusu. Da Vučić ne odgovara i Istoku i Zapadu maknuli bi ga ili smaknuli jedni ili drugi. Trenutno ne smeta nikome, a narod bira jedino što mu se nudi. Vučić u Srbiji nema konkurenciju. Mislim da je lukav i vješt političar, mnogo lukaviji i vještiji nego što to misle njegovi protivnici. Do kad će vladati, sigurno neće odlučivati srpski narod“, ocenjuje Rudan.
Vedrana Rudan često i rado ističe da joj je u Beogradu dobro. Istina, pritom ne precizira na koji Beograd misli, na onaj pre Gorana Vesića ili ovaj sad. Kaže da joj to uopšte nije bitno.
„U Beogradu žive moji najbolji prijatelji. Grad čine ljudi, ne političari. Za mene Beograd nije Vesić ni onaj tko će doći poslije njega. Za mene su Beograd dvije Tanje, jedan Flavio, ekipa iz Lagune i moji dragi, dragi čitatelji.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Moćan je onaj ko kontroliše reči. Vlast Aleksandra Vučića je tu moć izgubila i to se dobro vidi na borbi za termin „ćacike“, nakon što je prethodno rešena bitka za termin „ćaci“


Članica Saveta REM-a Dubravka Valić Nedeljković tvrdi da je svih osam članova najpre podržalo uključivanje Informera u monitoring, ali da su četiri člana potom promenila stav. Monitoring predizborne kampanje za sada obuhvata 11 televizijskih programa, ali među njima nema Informera, Insajdera i Kurira


Bivši predsednik Crne Gore rekao je da nikada nije upoznao prvog na listi „Studenti pobeđuju“ i da su tvrdnje o njihovom poznanstvu deo predizborne kampanje


U Ustavu je s razlogom definisano da se predsednički izbori održavaju na pet, a parlamentarni na četiri godine. Šta može Srbija kada su najviše državne funkcije istovremeno u tehničkom mandatu?


Marija Vasić, profesorka sociologije iz Novog, ne oseća nikakvo olakšanje što ju je bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolirao. Ljuta je što joj je uskraćena mogućnost da na sudu sa ostalim članovima „novosadske grupe“ obori besmislenu optužbu za pokušaj rušenja ustavnog poretka
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve