
Vesti
ZLF: BIA prisluškivala stan i mobilni telefon poslanika Radomira Lazovića
ZLF tvrdi da je njegov kopredsednik bio na meti tajnog nadzora BIA. Slučaj dolazi nakon otkrića Radara o prisluškivanju redakcije.

Posle 14 godina vlasti Srpska napredna stranka za sobom ostvalja brojne afere. Hoće li posle promene vlasti konačno biti pokrenuti pravni postupci?
Aleksandar Vučić je 25. oktobra zvanično izgubio vlast posle 14 godina. Na izborima je ubedljivo pobedila Studentska lista sa osvojenih 53,01 odsto glasova.
Nova vlast obećava da će institucije osloboditi političkih pritisaka i omogućiti rasvetljavanje nekih od najvećih afera od 2012. godine naovamo.
Rušenje u Savamali u izbornoj noći između 24. i 25. aprila 2016. godine je početak otvorenog bezakonja koje je kasnije karakterisalo režim Aleksandra Vučića.
Nepoznate osobe sa fantomkama na glavi su tada uz pomoć građevinskih mašina srušile objekte u Hercegovačkoj ulici. Građani su prijavljivali policiji da su ih maskirane osobe zaustavljale i oduzimale im mobilne telefone. Uprkos brojnim pozivima niko nije reagovao.
Maskirani napadači su te noći vezali čuvara Slobodana Tanaskovića, koji je bio ključni svedok rušenja i koji je preminuo mesec dana kasnije.
Novopečeni premijer Aleksandar Vučić je tada rekao da iza rušenja u Savamali stoje najviši organi vlasti grada Beograda i da će oni snositi odgovornost. Tada je na čelu grada bio Siniša Mali.

Mesec i po dana kasnije, Vučić je rekao da on slučajno nije znao za tu akciju, ali da je znao da bi i on seo u bager da „skloni to kriminalno ruglo“. Dodao je i: „Tucite mene, nemojte da pričate da vas interesuje Siniša Mali, jer vas ne interesuje, nego Aleksandar Vučić.“
Jedina osoba koja je krivično odgovarala u tom slučaju bio je Goran Stamenković, koji je u vreme rušenja bio šef smene dežurne službe beogradske policije koja nije reagovala na pozive građana. On je 2018. potpisao sporazum o priznanju krivice i dobio uslovnu kaznu od pet meseci zatvora.
Kasnije je Stamenković za Krik rekao da je dogovor da preuzme krivicu na sebe napravio sa načelnikom beogradske policije Veselinom Milićem i tadašnjom sekretarkom MUP-a, sada pomilovanom Dijanom Hrkalović, u zamenu za unapređenje u policiji i legalizaciju zgrade koju je podigao u beogradskom naselju Mirijevo.
Tužilaštvo nije ispitalo ove navode rekavši da je Stamenković krivicu priznao bez prisile.
Lideru Građanske inicijative „Sloboda, demokratija, pravda“ Oliveru Ivanoviću je 16. januara 2018. godine u Kosovoskoj Mitrovici pucano u leđa. Na njega je ispaljeno 6 metaka.
Ubistvu je prethodila kampanja diskreditacije na režimskim medijima, pre svega na televiziji Pink. O Ivanoviću je kreiran video pred izbore na KiM 2017. godine za koji se veruje da mu je nacrtao metu na čelo.

Brat Olivera Ivanovića je gostujući u „Utisku nedelje“ rekao da je prvih dana nakon pojavljivanja spota „u desnom uglu, belim slovima, pod uglom od 45 stepeni bilo ispisano Srpska lista“.
U postupku koji je pokrenut zbog ubistva Ivanovića pred sudom u Prištini više osoba je prvostepeno osuđeno zbog učešća u kriminalnoj grupi i pomaganju u ubistvu, a u presudi se kao vođa grupe pominje Milan Radoičić, nekadašnji potpredsednik Srpske liste.
Neposredni izvršioci i nalogodavci ubistva i dalje nisu zvanično osuđeni. Slučaj nije razrešen.
Za aferu Krušik se saznalo kada je 2019. godine uzbunjivač Aleksandar Obradović ukazao na sumnjive poslove državne fabrike oružja iz Valjeva.
Obradović je izneo dokumentaciju koja je pokazivala da su neke privatne firme kupovale oružje od Krušika po povlašćenim cenama, a zatim ga preprodavale po znatno višim iznosima. Među kompanijama koje su se pominjale bila je i ona koju je u pojedinim poslovima predstavljao otac tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića.

Nakon velikog pritiska javnosti slučajem se bavila i Agencija za borbu protiv korupcije, koja je 2020. godine promenila ime u Agencija za sprečavanje korupcije, zbog mogućeg sukoba interesa ministra Stefanovića. Ipak, oni su utvrdili da otac ministra nije angažovan u navedenom privrednom društvu.
Umesto odgovornih, uhapšen je sam užbunjivač Aleksandar Obradović. On je nakon velikog pritiska javnosti pušten da se brani sa slobode. Prethodno je u zatvoru proveo više od tri nedelje, a zatim i tri meseca u kućnom pritvoru.
Još jedna afera koja se desila 2019. godine je otkriće plantaže marihuane na poljoprivrednom gazdinstvu Jovanjica. Policija je tada zaplenila 1,6 tona marihuane, a vlasnik imanje Predrag Koluvija je uhapšen.
Prve sumnje da u ovom slučaju postoji veza sa državom izazvalo je skrivanje informacija o zapleni marihuane i hapšenju Koluvije, jer ni MUP ni tužilaštvo tada nisu izdali nikakvo saopštenje.
Ubrzo je otkriveno da su imanje u Jovanjici posećivali brojni predstavnici vlasti, a advokat Predraga Koluvije postao je Vladimir Đukanović, budući narodni poslanik ispred liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.

Istraga tužilaštva je pokazala da su u ovaj slučaj bili umešani i pripadnici policije i bezbednosnih agencija koji su optuženi da su pomagali Koluviji. Policajci su na suđenju svedočili o tome da ih je istraga odvela do samog državnog vrha, ali su kazali i da su trpeli velike pritiske od strane visokih zvaničnika, ali i tužioca Saše Drecuna koji vodi ovaj slučaj.
Uprkos svemu tome nije pokrenuta istraga ni protiv jednog visokog državnog funkcionera, a slučaj još uvek nije dobio sudski epilog.
Treća afera koja se desila 2019. godine jeste saobraćajna nesreća koja se dogodila na naplatnoj rampi Doljevac kada je poginula Stanika Gligorijević.
U nesreći je učestvovalo službeno vozilo Koridora Srbije, u kojem se nalazio direktor tog preduzeća Zoran Babić.

U snimcima nesreće falilo je ključnih dva minuta kako bi se utvrdilo ko je upravljao vozilom. Aleksandar Vučić, tada već predsednik države, izjavio je da je video snimak i da je „užasan“.
U pravnom postupku je osuđen vozač Dejan Stanojević na četiri godine i pet meseci zatvora.
Sinovi Stanike Gligorijević su 5. novembra ove godine rekli za N1 da je presuđeno bez tih dva minuta snimka, ali „i da više ne postoji snimak, ipak je bivši predsednik gledao snimak pa može da se pozove kao svedok,“ naveo je Aleksandar Gligorijević verujući da postoji način da se slučaj ponovo otvori.
„Znam samo da 60 godina tu nadstrešnicu nismo renovirali, kada smo sve renovirali, samo nju nismo, zašto – ne znam, neko će valjda da pruži odgovore” izgovorio je bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić 1. novembra 2024. godine, u obraćanju javnosti povodom tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je poginulo 16 ljudi.

Ubrzo se ispostavilo da ta tvrdnja nije bila tačna i da na nadstrešnici jeste rađeno.
Tragedija je pokrenula masovne studentske i građanske proteste koji su, dve godine kasnije, doveli do pada režima Aleksandra Vučića.
Studentska lista je obećala uspostavljanje odgovornosti i oslobađanje institucija od političkih pritisaka. Hoće li ispuniti ta obećanja i omogućiti da se afere koje su obeležile prethodnih 14 godina konačno rasvetle, ostaje da se vidi. Za porodice žrtava, uzbunjivače i sve one koji su godinama tražili pravdu, to bi značilo da njihova borba ipak nije bila uzaludna.
Na spisku samo najvećih afera se nalaze i „pad helikoptera“ 2015, kupovina prava za prenošenje Premijer lige za koje je Telekom platio 600 miliona evra i finansijski kolaps EPS-a 2021, Vulinova „tetka iz Kanade“ 2017, plagijati i lažne diplome, organizovanje mreža botova, kupovina glasova, preplaćivanje građevinskih projekata, Ćacilend, Generalštab, prisluškivanja građana…
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

ZLF tvrdi da je njegov kopredsednik bio na meti tajnog nadzora BIA. Slučaj dolazi nakon otkrića Radara o prisluškivanju redakcije.

U stravičnoj nesreći u Hrvatskoj se prevrnuo autobus „Niš-ekspresa". Dve osobe su poginule, a 33 osobe su povređene, šest teže. Među nastradalima nema srpskih državljana

Tužilaštvo je odustalo od gonjenja devetoro studenata koji su uhapšeni 29. juna 2025. godine, nakon protesta „Vidimo se na Vidovdan“ održanog u Beogradu. Bili su okrivljeni za pripremanje dela protiv ustavnog uređenja
Obuhvat prvom dozom vakcine protiv malih boginja, zaušaka i rubele pao je 2025. na 72,8 odsto, niže nego u pandemijskoj 2021. Poslednji detaljan izveštaj Instituta „Batut“, onaj za 2023, pokazuje da je cilj od 95 odsto tada dostigao samo jedan od 25 okruga

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ocenio je da su pojedini mediji vodili negativnu kampanju protiv Studentske liste. Ova ocena dolazi od funkcionera koji je 2025. dovodio u sumnju iskaze studenata o brutalnosti policije.
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve