img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

O (ne)principijelnoj saradnji: Nužnost opštenja sa javnim neprijateljem

09. април 2022, 08:29 Ivica Dobrić
Foto: Zoran Zestić/Tanjug
Nužnost opštenja: Predstavnici ideološki šarolike opozicije
Copied

Kada se iz javnog prostora izbaci mogućnost sporenja uzajamno suprotstavljenih političkih programa ne može više biti reči o demokratskoj republici već o autokratskom režimu. Takva nepolitička zajednica neminovno srlja u propast. Javni neprijatelj je, utoliko, uslov mogućnosti politike. Drugim rečima, ne može se prekid opštenja s javnim neprijateljem pravdati privatnim, ili moralnim razlozima. To je shvatila i Milica Đurđević Stamenkovski

Prva reakcija Milice Đurđević Stamenkovski, po objavljivanju preliminarnih rezultata beogradskih izbora, bilo je da sve može da zamisli osim da uđe u koaliciju, ili čak razgovor, s organizacijom u kojoj je Dragan Đilas. Mogla bi se ta izjava tumačiti na više načina, a jedan je ponudila i sama Stamenkovski, naime njena je politička organizacija toliko principijelna da ne dolazi u obzir neprincipijelna saradnja. Šta bi, u ovom slučaju, imalo značiti principijelno, odnosno neprincipijelno, može se samo nagađati, a o principijelnosti se da govoriti tek posle dužeg bivanja u politici (a ne ovako blanko). Šta bi, međutim, imao značiti princip u politici? Kakva je to politička pozicija koja bi na principu stajala kao na nekakvom čvrstom temelju bez kojeg bi se, naprosto, srušila?

Drugi primer koji bi nam mogao biti od koristi jeste insistiranje na tome da ne postoji ni zamisliva mogućnost niti cena za koju bi Srbija ušla u NATO. Zbog čega? Zbog toga što nas je NATO bombardovao. Ko smo to mi? Pa, mi. U takvom viđenju stvari ne ulazi se u identitetske zaplete – može, recimo, biti da NATO nije gađao Srbe nego režim Slobodana Miloševića, na primer – niti u razloge intervencije: šta bi, na primer, bilo s kosovskim Albancima da NATO nije intervenisao? Kako god, takav stav prema NATO-u ne govori ništa o principijelnosti već samo o tome da onaj ko zastupa takvo gledište meša javno i privatno.

U privatnom životu možemo se toliko naljutiti na nekoga da prestanemo da opštimo s njim. Za takvu odluku nikome ne moramo da polažemo račun. Možemo to nazvati principijelnom odlukom, psihološkom uslovljenošću, tvrdoglavošću, ili na bilo koji drugi način, ali važno je da za takvo držanje odgovaramo samo sebi ili, eventualno, privatnom krugu ljudi.

Javni neprijatelj je, pak, nešto sasvim drugo i uvek se tiče čitave zajednice, ili makar dela zajednice koju zastupamo, što, između ostalog, znači da privatne sentimente i psihološke uslovljenosti ostavljamo, koliko je god to moguće, po strani.

Ili – da ponudimo jedan filozofski motiv – zajednica (communitas) je uvek komunikacija (opštenje). Zajednica je opštost koja se gradi uzajamnim opštenjem. Nema zajednice bez opštenja njenih pripadnika, bilo da je reč o prijateljima, bilo neprijateljima. Opštenje (komunikacija) uslov je postojanja političke zajednice i, uostalom, njenog zdravlja. Politika je, utoliko, prostor u kojem se događa opštenje. Jedan od razloga duboke krize srpske zajednice u tome je što je režim Aleksandra Vučića ukinuo javni prostor kao mesto opštenja političkih aktera. Vučićev režim je iz javnog prostora izbacio sve javne neprijatelje. Kada se, pak, iz javnog prostora izbaci mogućnost sporenja uzajamno suprotstavljenih političkih programa – a upravo je sporenje suština politike – ne može više biti reči o demokratskoj republici već o autokratskom režimu, o monarhiji, o vladavini jednog koji je preuzeo monopol na javnu reč. Takva nepolitička zajednica – a Srbija je, danas, to, nepolitička zajednica – neminovno srlja u propast.

Javni neprijatelj je, utoliko, uslov mogućnosti politike. Drugim rečima, ne može se prekid opštenja s javnim neprijateljem pravdati privatnim, ili moralnim razlozima. Da je to i Stamenkovski (brzo) shvatila pokazuje i to što su se njeni predstavnici, dva dana posle njene izjave, našli na sastanku kojim je, čak, predsedavao Đilas. Kao što je, uostalom, posle svega, Đilas predložio sastanak Vučiću. Kao što, najzad, Zelenski i Putin moraju da razgovaraju, osim ako ne dođe do potpunog vojnog ili ekonomskog sloma jedne od strana.

Utoliko ni za ulazak Srbije u NATO ne postoji principijelna politička prepreka (dok privatnih prepreka ima makar onoliko koliko je ljudi ubijeno u intervenciji 1999. godine), već samo procena u kojoj meri takav jedan potez donosi (ili ne donosi) dobrobiti zajednici.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

auokratija Demokratija javni neprijatelj komunikacija Milica Đurđević Stamenkovski NATO nužnost opštenja princip zajednica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure