Da li bi zbog litijumskog dila Srbije i Nemačke naša zemlja podnela ekološku žrtvu zarad nemačkog privrednog buma? I da li bi Nemačka tako postala zavisna od Srbije? O tome govori nemačka ekonomistkinja Klaudija Kemfert koja se bavi energetikom i zaštitom životne sredine
Nemački kancelar Olaf Šolc ponudio je Vučiću nemačku podršku u obezbeđivanju ekoloških standarda rudarenja litijuma u Srbiji i predložio razmenu postojeće ekspertize, saopštio je portparol Vlade Nemačke Štefen Hebeštrajt. Vučić je naveo da je „izrazio veliko interesovanje za litijumski projekat u Saksoniji“
Iz Berlina opet Beogradu predlažu podgrejan model dve Nemačke koji bi se mogao opisati kao prihvatanje nezavisnosti Kosova bez eksplicitnog priznanja. I to iako je kancelar Olaf Šolc nedavno u Beoradu bio veoma eksplicitan
Očekivanja kancelara Nemačke od čoveka koji o svemu odlučuje u Srbiji bila su jasna: međusobno priznanje Srbije i Kosova i uvođenje sankcija Rusiji. O rokovima nije bilo reči, makar ne javno, kao ni o posledicama za Srbiju ako ništa od toga ne učini, osim da neke daleke decenije možda neće moći da pristupi Evropskoj uniji ako ne prizna Kosovo
Prevod
„Nemačka mora da vrši uticaj“Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“
Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.
Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.
„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.
Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?
Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:
„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“
Naivni prema Vučiću?
Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.
„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“
Izvor: Dojče vele',
title: 'Problemi litijumskog dila Nemačke i Srbije: „Ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme“',
pubdate: '2024-10-18 12:16:55',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Litijum,Nemačka,Olaf Šolc Aleksandar Vučić,Projekat Jadar,Rio Tinto,Rudarenje litijuma",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Problemi litijumskog dila Nemačke i Srbije: „Ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme“',
'pageContent': 'Da li je litijumski dil sa Srbijom više dobra vest za privredni razvoj u Nemačkoj ili loša vest za životnu sredinu u Srbiji?
„Zapravo i jedno i drugo“, kaže za Dojče vele profesorka Klaudija Kemfert, ekonomistkinja koja se bavi najviše energetikom i zaštitom životne sredine.
Za Nemačku je, kaže ona, dobro da smanji zavisnost od Kine koja trenutno ima monopol na ceo proizvodni lanac litijuma.
„S druge strane, loše je za životnu sredinu u Srbiji, jer rudarenje litijuma dolazi s opasnostima po životnu sredinu. Ekološki aktivisti to s pravom ističu. Prethodno je na snazi bio moratorijum, to jest, povučena je dozvola (za rudarenje). A onda je ta odluka poništena. To jeste zabrinjavajuće“, ocenjuje Kemfert.
„Nemačka mora da vrši uticaj“Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“
Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.
Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.
„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.
Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?
Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:
„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“
Naivni prema Vučiću?
Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.
„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“
Izvor: Dojče vele',
'pageDate': '2024-10-18 12:16:55',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});