Zašto se Srbija ne ugleda na Crnu Goru i ne preuzme model prema kome domaćinstva jednostavno i gotovo bez ikakvih troškova u okviru državnog projekta dolaze do instalacija za prozvodnju solarne energije
Struju dobijenu iz vetra i solara bolje je skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, smatraju stručnjaci EPS-a. Problem sa baterijama je što ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu
Jelena Nikolić iz zadruge Elektropionir kaže za “Vreme” da je ključna ideja građanske energije da “ohrabre svakog prosječnog stanovnika da može da bude aktivni učesnik u energetskoj tranziciji”, jer, kako dodaje, jedinstvo građana posjeduje nezaustavljivu energiju. Kako objašnjava, današnji monopol velikih proizvođača od kojih svi dobijaju električnu energiju (iz prljavih izvora), prelaskom na obnovljive izvore može biti zamjenjen novim monopolom jedne te iste strukture, ili pak decentralizovanim sistemom u kome proizvodnja pripada građanima, koji se kroz jedinstvo bore za bolje uslove na tržištu energenata
Do 2025. godine treba da bude završena gradnja velikog vetroparka u blizini Subotice. Prema predviđenim kapacitetima, planirano je da bude jedan od najvećih u Evropi, a svakako najjači proizvođač struje ovog tipa u regionu. Projekat “Maestralo Ring” krenuo je da se realizuje još 2019. godine i značajan je iskorak u zelenoj tranziciji Srbije
Kako proizvodimo energiju? Koliko je i zbog čega energetski sektor ranjiv na promene klime? Šta je država obećala? Šta nauka predviđa u narednim decenijama i šta to za nas znači? Koje su mere neophodne kako bismo se prilagodili očekivanim promenama? Zašto treba da budemo veoma pažljivi kada je reč o hidropotencijalima? I zašto su važne energetske zadruge
Srbija je četvrta zemlja na svetu po procentu uglja u proizvodnji električne energije. Ispred se nalaze samo Indija, Južna Afrika i Mongolija, a približno iste rezultate imaju Poljska i Kazahstan
