img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Španija

Zbogom, oružje

30. mart 2006, 03:35 Vladimir Stanković
Copied

Odluka ETA o "trajnom prekidu vatre" dočekana je s olakšanjem, nadom i oprezom, ali u svakom slučaju kao vest na koju se čekalo gotovo 40 godina

Odluka ETA, baskijske terorističke organizacije, da proglasi „trajni prekid vatre“ može se smatrati dokazom više da nijedan rat ne traje večno. Istina, ovde nije reč o klasičnom ratu koji se obično podvodi pod pojam „oružani sukob dve države ili dva naroda“, ali je svakako reč o nekoj vrsti specijalnog rata koji je trajao blizu 40 godina između dela baskijskog naroda i ostatka španske države. Od prvog atentata 1968. do tri poslednje žrtve tokom 2003. ETA je, u ime svoje borbe „za slobodu baskijskog naroda“, ubila 817 ljudi. Najkrvavije godine bile su 1978, sa 62 žrtve, 1979. sa 76 i 1980. sa 92. Velik broj žrtava zabeležen je i 1987. (52) i 1991. (46), da bi u godinama posle 1991. broj žrtava bio u stalnom opadanju, a u poslednje tri ih nije ni bilo. ETA u tom periodu nije sasvim obustavila aktivnosti, ali je gotovo redovno upozoravala gde je bomba podmenuta i kada će eksplodirati.

Saopštenje ETA, objavljeno u sredu 22. marta, sa najavom početka „trajnog prekida vatre“ od petka, jeste bilo izvesno iznenađenje, ali ne i senzacija. U političkim krugovima odavno se spekulisalo da se iza scene „nešto valja“, ali pošto je reč o krajnje osetljivoj temi razumljivo je što javnost nije bila obaveštena. Dan kasnije, u analizama, pojavila se priča da se pregovaralo u Ženevi i Oslu, a osnova za razgovore bila je poruka koju je ETA poslala premijeru Hoseu Luisu Sapateru, još 2004, da je spremna da ostavi oružje pod određenim uslovima. Premijer tvrdi da nije obećao ništa, odnosno da nije napravio nikakve ustupke, ali koliko je to tačno pokazaće vreme. U svakom slučaju, pragmatični Sapatero poput buldožera nastavlja da ruši ne samo prepreke već i tabue.

Saopštenje ETA je samo po sebi bilo vrlo zanimljivo. Iako je na video-traci dostavljenoj baskijskom TV-u scenario bio uobičajen, tri maskirane osobe ispred zastave ETA, nešto je bilo različito: tekst je pročitala žena, bez deformacije glasa čime se ranije štitio identitet „etara“. Takođe, saopštenje je prvo pročitano na španskom, pa tek onda na baskijskom. Važna je i terminologija, mnogi su pogrešili javljajući da je ETA „proglasila primirje“. Termin „alto de fuego“ literarno se prevodi kao „obustava vatre“ i znači mnogo više od primirja (koje je u prošlosti bilo više puta proglašavano i rušeno), a zanimljivo je da u potpunosti odgovara terminologiji koju je IRA, sa kojom je ETA inače bila u dobrim odnosima, koristila kada je najavila svoje „zbogom oružju“. Ako su IRA i ETA bile bliske, isto bi se moglo reći za Sapatera i Blera na temu terorizma jer je španski premijer o tome više puta razgovarao sa engleskim kolegom.

Najava „trajnog mira“ ni slučajno ne znači trajno rešenje „baskijskog pitanja“, ali je u svakom slučaju veliki korak napred, jer će svaki budući dijalog biti bez oružja. U saopštenju se od španske i francuske države traži da priznaju „započeti demokratski proces“ i da „poštuju odluku građana Baskije o svojoj budućnosti“. Šta se pod tim podrazumeva ostaje da se vidi, ali nema izričitih termina poput nezavisnosti, suvereniteta i slično.

Španska javnost je, generalno gledano, pozdravila odluku ETA, ali je iskazana i velika opreznost koju su, uostalom, tražili i svi članove vlade. Jedino je opoziciona Narodna partija našla razloge za dalju zabrinutost. Marijano Rahoj, predsednik PP-a, rekao je da je „reč o pauzi a ne o definitivnom odbacivanju oružja“, potkrepljujući to tvrdnjom da ETA nije objavila raspuštanje organizacije. Neki njegovi partijski saborci procenili su da ETA „ima interes da Sapatero što duže ostane u Monkloi“, ali je, uz svu opreznost, bilo mnogo više pozitivnih komentara. Sapatero ima sve šanse da iz dve velike političke bitke (i ne samo političke), oko Statuta Katalonije i ETA, izađe kao pobednik, što će mu obezbediti, ako ne još jedan mandat, onda sigurno mesto u novijoj španskoj istoriji.

ETA u brojkama

Za gotovo 40 godina aktivnosti ETA je ubila 817 ljudi; izvršila je 77 otmica (12 završilo ubistvima otetih), naplatila 160.000.000 evra „revolucionarnog poreza“ od dobrostojećih baskijskih poslovnih ljudi; procenjuje se da ima oko 550 aktivnih članova (najviše u Francuskoj); oko 720 članova organizacije je u zatvorima Španije (više nego ikad), a među žrtvama je i 160 članova ETA zbog nestručnog rukovanja eksplozivom.


Istorija

ETA je formalno nastala 31.jula 1959. u Bilbaou kada je grupa radikalnih studenata formirala organizaciju pod nazivom Euskadi eta askatasuna („Baskija i sloboda“, na baskijskom jeziku), koja je trebalo da bude alternativa postojećoj Baskijskoj nacionalnoj partiji (PNV). Atentati su počeli 1968, a prvi spektakularan bilo je ubistvo premijera Karera Blanka 20. decembra 1973. Prvo primirije bilo je proglašeno 1981, drugo 1988. (60 dana ponuđenih Felipeu Gonsalesu), potom 1989, pa u junu 1996. posle dolaska populista na vlast (sedam dana), a poslednji najduži prekid trajao je 14 meseci, prekinut u novembru 1999. Tokom svih tih godina sve vlade, od Unije demokratskog centra (UCD) preko socijalista i populista, imale su kontakte, tajne i manje tajne pregovore sa ETA, ali bez zadovoljavajućih rezultata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure