

Svet
Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?
Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima


Tramp je predložio da se Rusija i Ukrajina uzdrže od napada na objekte energetske infrastrukture u trajanju od 30 dana
Predsednik Rusije Vladimir Putina prihvatio je predlog američkog predsednika Donalda Trampa da se sukobljene strane uzdrže od napada na objekte energetske infrastrukture u trajanju od 30 dana i odmah je dao ruskoj vojsci odgovarajuće naređenje, saopšteno je iz Kremlja.
Putin je takođe konstruktivno odgovorio na sugestiju Trampa da se sprovede poznata inicijativa koja se odnosi na bezbednost plovidbe u Crnom moru i dogovoreno je da počnu pregovori o daljoj razradi konkretnih detalja takvog sporazuma, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je dogovoreno da Rusija i Ukrajina 19. marta razmene 175 ratnih zarobljenika, kao i da u Ukrajinu budu prebačena 23 teško povređena ukrajinska vojnika koji se leče u Rusiji.
Putin je zahtevao i da su u narednih 30 dana obustavi mobilizacija u Ukrajini, kao i da u tom periodu Ukrajini ne bude isporučivano naoružanje.
Tramp je saopštio je da je razgovor sa Putinom „bio veoma dobar i produktivan“.
„Složili smo se da odmah stupi na snagu prekid napada na svu energetiku i infrastrukturu, sa razumevanjem da ćemo brzo raditi na kompletnom prekidu vatre i, na kraju, okončanju ovog veoma užasnog rata“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
„Razgovarano je o mnogim elementima mirovnog ugovora, uključujući i činjenicu da ginu hiljade vojnika, a i predsednik Putin i predsednik Zelenski bi želeli da se to okonča. Taj proces je sada u punoj snazi. Nadajmo se da ćemo, zbog humanosti, obaviti posao“, naveo je Tramp.
Putin i Tramp razgovarali su telefonom, a Bela kuća je ranije saopštila da je razgovor počeo u 10 sati po vašingtonskom vremenu.
Na šta je ranije pristala Ukrajina i šta još traži Putin
Ukrajina je nedavno pristala na američki predlog za hitno primirje od 30 dana u ratu sa Rusijom, dok su Sjedinjene Američke Države pristale da ukinu ograničenja na vojnu pomoć i deljenje obaveštajnih podataka, saopštile su američka i ukrajinska delegacija posle više od osam sati razgovora u Džedi.
„Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati američki predlog o hitnom prelaznom primirju od 30 dana, koje može biti produženo međusobnim sporazumom strana i koje zavisi od pristanka i istovremene primene od strane Ruske Federacije. SAD će preneti Rusiji da je ruski reciprocitet ključan za postizanje mira“, navedeno je u saopštenju.
Putin je rekao da podržava prekid vatre i istovremeno postavio i niz uslova za eventualni mirovni sporazum. On je rekao da je jedna od spornih oblastizapadni region Rusije, gde je Ukrajina pokrenula vojni upad prošlog avgusta i zauzela određenu teritoriju u Kurskoj oblasti.
Tvrdi da je Rusija u potpunosti vratila kontrolu nad Kurskom i rekao da su ukrajinske trupe tamo „izolovane“.
„Pokušavaju da odu, ali mi kontrolišemo situaciju. Ostavili su opremu i vozila. Za Ukrajince u Kursku postoje dve opcije – da se predaju ili poginu“, rekao je Putin.
O predlogu o jednomesečnom prekidu vatre Putin je rekao:
„Kako će se iskoristiti tih 30 dana? Da se Ukrajina mobiliše? Dodano naoruža? Obuči ljude? Ili ništa od toga? Onda se postavlja još jedno – kako će se to kontrolisati? Ko će izdati naređenje da se okončaju borbe? Po koju cenu? Ko odlučuje ko je prekršio eventualni prekid vatre, na liniji fronta od više od 2.000 kilometara? Sva ta pitanja zahtevaju temeljan rad obe strane. Ko će to da kontroliše?“, upitao je Putin.
Izvor: FoNet


Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima


Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda


Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.


Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena


Oko 550.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, a organizatori tvrde da je broj demonstranata bio znatno veći. Iako su okupljanja uglavnom bila mirna, u Parizu i drugim gradovima došlo je do sukoba sa policijom, paljenja objekata i pljački
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve